Karmen Hlad Ivana Lovi

Sat razrednika 1 metodiki prirunik za razrednu nastavu

Zagreb, 2007.

Sadraj 1. Nastavni plan i program 1. 1. Osnovno kolstvo 1. 2. Razrednik 2. Sat razrednog odjela 2. 1. Upis 2. 2. Polazak u kolu 3. Sat razrednog odgoja u prva dva mjeseca 3. 1. Upoznajmo se 3. 2. To smo mi 3. 3. Ja sam. 3. 4. Tko nedostaje 3. 5. Igraka 3. 6. Jo me bolje upoznaj 3. 7. Kako je nastalo moje ime 3. 8. Ja u mom razrednom odjelu 3. 9. DIO SAM CJELINE 3.10. PRIMANJE ODLIJA 4. Potrebe suvremenog drutva 5. Rad u skupinama 5. 1. Razliiti, a jednakovrijedni 5. 2. Suradnja 5. 3. Integrirana nastava 5. 4. Rad u skupinama Prednosti i nedostaci rada u skupinama Uspjean rad u skupini pravila rada Uspjean rad u skupini razredno ozraje Uspjean rad u skupini formiranje skupina Uspjean rad u skupini materijalna sredstva i pomagala Uspjean rad u skupini zajedniko planiranje i podjela uloga Uspjean rad u skupini realizacija rada i uloga uitelja Uspjean rad u skupini izlaganje (prezentacija) uenika Uspjean rad u skupini vrednovanje (evaluacija) Uspjean rad u skupini

6. Sat razrednog odgoja - organizacija rada u skupinama 6. 1. Suradniki odnosi 1. Igrom do suradnje - Motivacijska igra 2. Igrom do suradnje - Slaganje po zadanom predloku 3. Razred kao skupina - Stvaranje pravila 4. Stvaranje skupina Podjela uloga 6. 2. Aktivno sluanje 5. Ispriaj priu 6. 3. Neverbalna aktivnost 6. Rad bez rijei 6. 4. Grupna povezanost 7. Grupna povezanost - Davanje imena skupini i izrada znaka skupine 8. Grupna povezanost - Ske i slogan skupine 6. 5. Poticanje aktivosti 9. To smo mi 10. Prvi pljesak 6. 6. Socijalno uenje 11. Zajedno smo jai 12. Djeja prava i obveze 13. Razvijanje ekoloke svijesti (2sata) 14. Bonton 7. Razvoj samostalnosti i samopouzdanja uenika 7. 1. Detekcija stupnja samostalnosti 7.2. TIPOVI SAMOPOUZDANJA 7.3. IMBENICI SAMOPOUZDANJA 7.4. Uitelj i roditelji kao tim

1.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU USUSRET PROMJENAMA

U ljudskoj je naravi usaen strah od promjena i otpor prema promjenama. Promjene izazivaju stres, a razina stresa ovisi o vrsti promjena, kao i posljedicama koje promjene izazivaju. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS), kao trenutna promjena, koja je zahvatila kolstvo, ima svoje temelje u suvremenim gospodarskim i drutvenim zbivanjima, ali i istraivanjima psihologa o razvojnim mogunostima i potrebama djece. Standard koji se treba donijeti omoguuje naoj djeci, a time i drutvu u cjelini, da se razvija u skladu s globalnim promjenama i potrebama. To bi naizgled uiteljima trebala biti dovoljna motivacija za rad, ali ako malo detaljnije ponovimo to smo do sada radili, odnosno proitamo Nastavni plan i program koji smo i prije provodili, otkrit emo da smo i do sada mnoge zadae ostvarivali na slian ili isti nain pa promjene ne moraju nuno u nama izazivati strah i stres. Ponovimo neto iz Nastavnog plana i programa iz lipnja 1999. godine (koji je bio temelj organizacije nastavnog procesa svakog uitelja), a to e nam koristiti u organizaciji nastavnog sata razrednog odgoja o kojemu e u daljnjem tekstu biti rije: 1.1. Osnovno kolstvo Svrha je osnovnog kolstva da ueniku omogui stjecanje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje. kola je duna osigurati kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Ciljevi su osnovnog kolstva: - da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju i rjeavanju zadaa, stvaralatvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, drutvenu, gospodarsku i politiku svijest, snoljivost i sposobnost suradnje, potivanje ljudskih prava, dostignua i tenji; - da uenika poui pismenosti, komunikaciji, raunu, znanstvenim i tehnolokim principima, kritikom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojemu ivi i razumijevanje meusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinca i nacija. Ciljevi i zadae osnovnog kolstva ostvaruju se prema utvrenim nastavnim planovima i programima. 1.2. Razrednik Razrednik je svugdje prvi posrednik u komunikaciji izmeu kole i obiteljskog doma, izmeu uenika i ostalih uitelja. Njegova je odgovornost velika, a utjecaj na uenike i njegovi postupci iznimno vani. On je u prvom redu rukovoditelj i odgojitelj razrednog odjela, odgovoran za povjerenu skupinu uenika. To je osoba koja hrabri, razumije, usmjerava i pomae ueniku, potie, pomae razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima, pouava ih zajednikom ivotu. On stvara povoljno socio-psiholoko ozraje u razrednom odjelu koje e pruati mogunosti razvijanja suradnikog odnosa u radu, meusobnu povezanost, prijateljstvo, uzajamno potovanje i afirmaciju svakog uenika. Razrednik prati i istrauje svijet svojih uenika, njihov rast i razvoj, njihovo ponaanje, otkriva uzroke mogueg neprihvatljivog ponaanja. Uz rukovoditeljsku i odgojnu zadau, razrednik vodi pedagoke i ostale administrativne poslove. Sadraj odgojne zadae obuhvaa gotovo sve dogaaje u razrednom odjelu i u koli.

2. SAT RAZREDNOG ODJELA U PRVOM RAZREDU OSNOVNE KOLE Polazak djeteta u kolu uzbudljiv je dogaaj za cijelu obitelj. Upis u kolu, upoznavanje sa kolom, ljeto koje treba proi i sva oekivanja blinjih vezana uz malog aka prvaka. 1. UPIS Kada je objavljen javni natjeaj za upis u prvi razred osnovne kole dijete je ve naveliko u pripremama. Ako dijete ide u vrti, lan je najstarije grupe i ve se priprema za veliki dogaaj. Ako je dijete prije polaska u kolu bilo s roditeljima ili bakama i djedovima onda je to vrijeme polaska u tzv. Malu kolu gdje ga za kolu pripremaju odgajatelji. Mjeseci pred polazak u kolu obiljeeni su raznim dogaanjima. Neki roditelji s lakoom koriste izraz : Sad e ti vidjeti! Nije ti kola vrti! Nee imati vremena ni za to! Nauit e se ti reda! O, kako je to krivo! Polazak u kolu trebao bi biti vrhunac malog ivota tih vrijednih dua koje ve sedam godina hodaju Zemljom i skupljaju podatke, oslukuju, zapisuju u sjeanja, bune se, istrauju Stoga je uloga odraslih vana, nemjerljivo odgovorna. Vrijeme je da zajedniki neto poduzmemo. Npr. dijete bi kolu trebalo upoznati daleko prije nego to postane dio velike kolske zajednice. Suradnja s predkolskim ustanovama svodi se, u najboljem sluaju, na dolazak djece u kolu u svibnju kada su gosti nekog razrednog odjela. Malo sjede, malo gledaju uenike, neto nacrtaju, moda i otpjevaju i zbunjeni odu. Moda oni tako nisu zamiljali kolu, moda je to neto strano, moda su stvorili lou sliku jer su doli u vrijeme velikoga odmora kada svi jure, viu i galame? Moda. No previe moda nije dobro za malo bie. Stoga predlaem da djeca u godini prije kole nekoliko puta budu i gosti i sudionici dogaanja u koli. Uitelji i odgajatelji neka se sastanu nekoliko puta i neka popriaju o buduim uenicima, neka se upoznaju s njihovim navikama, potrebama, interesima. Strune slube kole i vrtia neka tjenije surauju. esto se dogodi da se djeca izgube u prvom razredu i povuku se jer se nisu uspjela odmah nametnuti pa njihov talent za neto ode u zapeak i moda trajno utihne ili da djeca koja su pokazala odreene emocionalne ili razvojne probleme odmah zauzmu poziciju teko odgojivog ili neodgojivog a da se znalo za vrstu njegovog problema moda se moglo drugaijim pristupom tetu smanjiti ve u samom poetku. Sam in upisa u kolu nije ba sveanost broj jedan u ivotu djeteta . Na poetku dijete s roditeljem odlazi kolskoj lijenici i tamo uz niz testova esto primi i sva mogua cjepiva i odrauje popravke zuba koje za sedam godina nisu niti pomislili. Kada bi se sve to odradilo u predkolsko vrijeme bilo bi puno bolje. Uostalom tko bi mislio da ga eka neto dobro ako ga bockaju i popravljaju zube i sve to rade zbog upisivanja u kolu! Time bismo izbjegli jedan negativan imbenik upisa u kolu. Nakon lijenika dijete s roditeljem ponovno odlazi na ispitivanje i to u kolu iji e uenik postati. Tamo zanimljive ili manje, gospoe ili gospoda razgovaraju s djecom. Opet moraju neto crtati, priati, razgovarati i pokazati se i to sve u kratko vrijeme jer je koliina vremena za razgovor s tim djetetom odreena i ve se na hodniku, ispred vrata pedagoga ili psihologa nestrpljivo vrpolji drugo dijete. Uvijek me zanimalo kako je mogue u tako malo vremena i podataka donijeti sud o djetetu? Zato nam trebaju razgovori s tetama i striekima iz vrtia, pedagozima i psiholozima, razgovori s ravnateljima kako bismo upoznali dijete to kompleksnije i bolje. Koliki bi se problemi rijeili i prije no to dijete ue u kolu! Trei puta obino dou samo mama ili tata ili neki dobri djed i baka pa upiu dijete u kolu nakon to je zakljueno da je ono spremno za kolu. Taj trei puta u veini naih kola je (ast izuzecima) i posljednji pred prvi ulazak u kolsku zgradu u rujnu. Preporuljivo je organizirati prvi roditeljski sastanak u lipnju s roditeljima na kojem bi ih uitelji i struni suradnici u njihovoj buduoj koli, upoznali sa svim onim vanim podacima vezanim uz pripremu

djeteta preko ljeta: npr. uvjebavanju navika samostalnog kretanja u prometu ako e dijete samostalno ii u kolu, uvjebavanju navika koje su djetetu potrebne za najbezbolniji prijelaz iz predkolskog u kolsko doba. Najvanije je roditelje upoznati s uiteljima (razrednikom)** koji e voditi njihovu djecom. Neka roditelji porazgovaraju s njima, neka ih pitaju sve to ih zanima (osobito je vano da roditelji koji prvi puta imaju prvaia, steknu sigurnost i mir vezane uz pitanja oko polaska u prvi razred; zbunjen i frustriran roditelj nije partner kakvog trebamo, a partnera roditelja sami stvaramo). Dobro je roditelje upoznati s udbenicima i dogovoriti nain kupovanja potrebnog pribora i izgled prvog radnog dana kako ne bi bilo nedoumica, nesigurnosti i nepotrebne nervoze tog prvog, vanog dana koji bi u pamenju trebao ostati na stranici na kojoj pie NEZABORAVNO! **Razrednik je svugdje prvi posrednik u komunikaciji izmeu kole i obiteljskog doma, izmeu uenika i ostalih uitelja. Njegova je odgovornost velika, a utjecaj na uenike i njegovi postupci iznimno vani. On je u prvom redu rukovoditelj i odgojitelj razrednog odjela, odgovoran za povjerenu skupinu uenika. To je osoba koja hrabri, razumije, usmjerava i pomae ueniku, potie, pomae razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima, pouava ih zajednikom ivotu. On stvara povoljno socio-psiholoko ozraje u razrednom odjelu koje e pruati mogunosti razvijanja suradnikog odnosa u radu, meusobnu povezanost, prijateljstvo, uzajamno potovanje i afirmaciju svakog uenika. Razrednik prati i istrauje svijet svojih uenika, njihov rast i razvoj, njihovo ponaanje, otkriva uzroke mogueg neprihvatljivog ponaanja. Uz rukovoditeljsku i odgojnu zadau, razrednik vodi pedagoke i ostale administrativne poslove. Sadraj odgojne zadae obuhvaa gotovo sve dogaaje u razrednom odjelu i u koli. (citat iz Nastavnog plana i programa)

2. POLAZAK U KOLU Prva dva mjeseca kolovanja u ivotu uenika moraju biti jasno odreena i dobro programirana. Ta dva mjeseca su od velike vanosti za kasniji rad u odjelu i snalaenje djece u koli. U njima emo s uenicima upoznati, uvjebati i usvojiti osnovna pravila koja vrijede tijekom cijelog ivota za svakog ovjeka. Neka emo pravila morati samo osvjeiti dok emo druga morati uvjebavati dok se ne usvoje. Osvjetavanje potrebe rada i ivota u grupi te prihvaanje mnotva razliitih osoba oko sebe jedan je od najteih i najodgovornijih zadataka uitelja u prvom razredu. Dobro emo se upoznati na relaciji uenik uitelj roditelj. Drugi dio bio bi krajem studenog kada bismo krenuli u stvaranje skupina, a trei dio bio bi svojevrsna evaluacija metoda i aktivnosti koje smo poduzimali zajedno s uenicima tijekom kolske godine. Na satovima razrednog odjela (u PIP-u se taj sat zove sat razrednika, a mi emo ga nazvati satom razrednog odjela jer nam se ini da je izraz primjereniji svrsi toga sata op.a.) socijalno-emocionalni razvoja djeteta i razvoj njegove linosti bit e nam prioritet. Razvijat emo pozitivna emocionalna stanja: - osjeaj pripadnosti razrednoj zajednici, - sigurnost koju prua zajednica, - privrenost lanovima odjela i kole - te emo te satove iskoristiti kako bismo u oputajuoj atmosferi osvijestili uenikovo iskustvo. Razvijat emo kod uenika i osjeaj za raspoznavanjem emocija i njihovom izraavanju. Poticat emo razmiljanje o sebi i razvijati pozitivnu sliku te osvjetavanjem svega u emu je dijete dobro utjecati na stvaranje bolje slike o njemu. Za vrijeme igranja, radnih aktivnosti u odjelu, pri kretanju po koli i izvan nje, nainu izvravanja zadaa, donoenju i pridravanju razrednih pravila razvijat emo djeju kompetenciju . Provoenjem raznih aktivnosti pri upoznavanju novog kolektiva razvijat emo samostalnost i neovisnost u druenju, zadovoljavanju potreba, odnosu prema vrnjacima. Osobitu pozornost treba obratiti na razvoj empatije kako bi lake prepoznavali i potovali osjeaje drugih osoba i ivjeli u skladu s prirodom. Uoavanjem i potovanjem razliitosti meu vrnjacima u odjelu i koli, potovanju prava drugih i njihovih elja i potreba razvijat emo toleranciju u odnosima. Na kraju naeg rada trebalo bi uoiti da smo razvijanjem ovih socijalno-emocionalnih karakteristika linosti postigli s uenicima kooperativni odnos u radu s drugima, pozitivan stav prema sebi i prema okolini. Spoznajni razvoj kao i govor, komunikaciju, izraavanje i stvaranje nadograivat emo korelacijom sadraja s ostalim temama nastavnih predmeta.

3. PRIMJERI ZA SATOVE RAZREDNOG ODJELA U PRVA DVA MJESECA NASTAVE UPOZNAJMO SE 1. primjer: UPOZNAJMO SE CILJ: upoznati se meusobno, umanjiti strah od novog i nepoznatog, upoznati razred kao jedan od prostora u kojem e djeca boraviti u koli. Potreban pribor: razredna maskota (igraka, lutka ili slino to e uitelj pripremiti i tom e se maskotom uenici sluiti cijeli 1.razred kako bi se bolje povezali i putem maskote rjeavali razne zadae). UVOD uenici e sjesti u pripremljen krug, a uitelj u krugu zapoinje pjevati pjesmicu za koju zna da su je djeca uila u vrtiu ili maloj koli, pozivat e uenike da mu se pridrue nakon uvodne pjesmice uitelj e najaviti djeci kako e upoznati novog uenika u razrednom odjelu kojeg jo nisu vidjeli; pokazuje razrednu maskotu i izgovara njegovo ime (odlino je i ako uitelj svira neki instrument pa ga iskoristi za uvodno oputanje)

GLAVNI DIO - upoznavanje s maskotom, tko je i zato je doao, to e raditi u razredu - maskota e predstaviti samog sebe, rei e i nekoliko rijei o uitelju (npr. Ovo je naa uiteljica. Ona je sretna kada aci marljivo rade. - pomou maskote uitelj e iz pripremljene vreice izvlaiti identifikacijske kartice (IDC) koje e onda proitati, vlasnik kartice e ustati i predstaviti se; uitelj e pitati uenike zna li netko proitati to pie na kartici i tako e ve detektirati itae u razrednom odjelu - uenici e kartice zakvaiti na odjeu i to e biti njihov znak prvih tjedan dana u koli dok svi ne naue njihova imena - uenici se upuuju na pripremljene kutije s naljepnicama koje e istresti na stol i odabrati onu koja im se najvie svia pa je zalijepiti na karticu kao svoj zatitni znak (pri odabiru naljepnica moemo uoiti odline primjere kako se koje dijete snalazi u grupi, nain na koji dolazi do predmeta koji mu se svia, kako reagira ako se jo netko zainteresirao za istu naljepnicu) ZAVRNI DIO - uenici se vraaju u krug i ponavljaju svoja imena na nain da djetetu desno od sebe prue ruku i kau : Ja se zovem Petar, a ti si Maja. Predstavljanje se nastavlja dok se krug ne zatvori.

Uenici pozdravljaju maskotu i jedan uenik nosi ga u svoj dom kako bi upoznao njegovu obitelj. Uz maskotu nosi i maskotin dnevnik u kojem je objanjenje iji je to dnevnik, to se u njega pie i to kao poruka za roditelje koji e na poetku 1.razreda pomoi djeci neto napisati a veinu zapisa to je maskota radila u domu uenika uenik e nacrtati ili zalijepiti fotografiju.

2.primjer: TO SMO MI CILJ: izraditi kola razrednog odjela sa svim vanim osobama za taj razred; vie povezati zajednicu; ukljuiti roditelje u ivot i rad razrednog odjela Pribor: spuvasta loptica, fotografije djece, kare, ljepilo, papiri u boji, razni materijal ovisno o motivu UVOD - u uvodnom djelu uenici e sjesti u krug i bacanjem spuvaste loptice glasno izgovarati ime djeteta kojem dodaju lopticu; tako emo ponoviti tko se kako zove - uitelj najavljuje da e danas napraviti sliku svog razrednog odjela kako bi svi znali tko je 1.a GLAVNI DIO - djeca donose svoje fotografije i prije no to ih stavljaju na kola kau to o njima znaju, kada su nastale, tko ih je napravio, to su radili u to vrijeme, kako su se osjeali - kola moe nastati kao dio predloka koji je izradio uitelj ili odabirom mjesta na papiru koji je izvjeen na zidu uionice primjeri: brod koji vue mreu uenici svoje sliice lijepe na sliku broda, a roditelji na roditeljskom sastanku nastavit e niz sa ribicama u koje e napisati lijepe elje svom prvaiu i njegovim prijateljima iz odjela; vlak, avion, kua kroz napravljene prozorie stavljaju se fotografije djece; drvo u zelenu kronju drveta uenici stavljaju svoje fotografije u listie ili voe, crvie, pele, leptire i slino

ZAVRNI DIO - uenici gledaju svoj kola i jo jednom pokazuju svima gdje su oni i priaju kako im se kola svia, to im je lijepo, zato im je lijepo - predlau gdje e kola biti postavljen u uionici (ovdje emo opet imati odlinu priliku vidjeti tko i kako izlae svoje miljenje i tko e prevagnuti u odabiru mjesta i na koji nain)

3. primjer: JA SAM. CILJ: ponoviti imena uenika, predstaviti svoj znak grupi i javno nastupiti pred kolektivom Pribor: izraeni simboli, pripremljeno arobno drvo, kvaice UVOD - uenici sjede u krugu - razredna maskota nabraja imena uenika i namjerno pogrijei, uenici to moraju primijetiti i tada ustaju svi oni koji su tono imenovani npr. U mom razredu jesu dvije Petre, Ivana, Ana i dvije Lucije. uenici kau nisu dvije Petre nego jedna Petra i jedan Petar. Ustaju Petar, Petra, Ivana, Ana i dvije Lucije. Dalje se igra nastavlja dok ne ustanu svi iz kruga u kojem su sjedili. - najava: Uitelj zamoli uenike neka pripreme svoje simbole tako to e ih staviti u pripremljenu kutiju. (to su simboli koje su uenici napravili kao domau zadau na unaprijed pripremljenim papirima, npr. rezanim u oblik kruga) GLAVNI DIO - razredna maskota se zavlai u kutiju i izbacuje jedan simbol taj uenik dolazi pred grupu i opisuje svoj simbol, kako ga je izradio, zato je ba to nacrtao i slino - nakon to je rekao sve o svom simbolu objesit e simbol kvaicom na predvieno mjesto (to moe biti prije napravljeno stablo ili rastegnuti konopac ili slino) - predstavljanje ide do zadnjeg uenika ZAVRNI DIO - razgovaramo o satu, to smo radili , koji nam se simbol svia, kojeg bismo si odabrali uz svoj; pri razgovoru uenici e uvijek imenovati vlasnika simbola

10

4. primjer: TKO NEDOSTAJE CILJ: uvjebati detektiranje razrednog kolektiva, uoiti tko nedostaje, stvarati sliku svog odjela kao cjeline Pribor: zvonce, asopisi, igrake, plakati, fotografije UVODNI DIO - uitelj e zamoliti uenike neka stanu u krug i neka se meusobno pogledaju i pozdrave uenik prua ruku ueniku desno od sebe i kae npr: Dobro jutro Ivane! elim ti dobar i veseo dan! tako nastavljaju pozdravljati jedni druge dok se ponovno ne vrate do prvog GLAVNI DIO - uenici e se slobodno kretati po razredu i razgledati pripremljene fotografije, asopise, knjige, plakate, igrake koje je uitelj razmjestio po uionici (ovdje je VANO da uenici potuju pravilo prvog-znai da ne otimaju jedni drugima ono to taj tren netko gleda ili ita ve da priekaju ili se poslue neim drugim; to e se najbolje izbjei ako uitelj pripremi vie materijala nego je potrebno) - u jednom trenutku uitelj e to neprimjetnije jednog uenika zamoliti neka izae iz uionice (dobro bi bilo s nekoliko uenika to dogovoriti prije sata tako da i ti uenici se pripreme za neprimjetno izlaenje iz uionice) - pozovem uenike neka za trenutak sjednu u krug i neka pokuaju otkriti tko nam nedostaje, kada to otkriju moraju rei to je imao odjeveno na sebi, kakve papue, i sl. - pozivamo uenika neka ue u uionicu i provjeravamo koliko su uenici tono opisali uenika koji je nedostajao - igra se moe ponoviti onoliko puta koliko vremena ostaje do kraja sata a da ostane dovoljno za analizu ZAVRNI DIO - uenici e analizirati sat na nain da e izrei to im je u toj igri bilo zanimljivo, to nije, to ih je veselilo, to ljutilo, to im je bilo teko i zato su teko zapamtili kako je uenik bio odjeven i obuven - na kraju bi bilo dobro da zakljue kako je potrebno paljivo gledati oko sebe jer ono to gledamo nekada moe biti i od pomoi (npr. ako se izgubi, ako nekoga mora opisati iz raznih razloga i sl.)

11

5. primjer: IGRAKA CILJ: Upoznati uenike kroz odabir igrake, kroz elje i sposobnosti predstavljanja razliitih likova djece u odjelu. UVODNI DIO: - s uenicima se povede razgovor o posjetima velikim trgovakim centrima gdje vole ii, zato vole, ili ne vole, to bi rado kupili a jo nisu ili nemaju dovoljno novaca. Najava: Danas emo otputovati u jedan veliki trgovaki centar i zamislit emo da smo etali trgovinama i doli do trgovine namjetajem. Tamo ste umorni sjeli na jedan udoban krevet i zaspali. Probudili ste se usred noi i shvatili da ste ostali zakljuani u centru i da ste sami. U blizini je trgovina igrakama. Odlazite tamo i igrate se s njima. Odjednom jedna igraka ustaje i kree prema vama. Va je zadatak odigrati ulogu te ivotinje ali tako da se dopadnete drugima. Sada u vas zamoliti da u sljedeih deset minuta (naglasite uenicima da ete vi mjeriti vrijeme; oni jo ne znaju to je deset minuta) odaberete i pripremite ulogu te igrake pa ete je izvesti pred ostalima. GLAVNI DIO uenici e odigrati svoju ulogu po principu tko eli i to e raditi oko 30 minuta ZAVRNI DIO razgovorom o tome kako se tko uspio uivjeti , koliko se uspio dopasti drugima, upoznat emo uenike

12

6. primjer: JO ME BOLJE UPOZNAJ CILJ: ponoviti imena uenika u odjelu, produbiti upoznavanje tako to e uenici svima rei tko je u emu, po vlastitom miljenju, odlian. UVODNI DIO: Sada se ve dosta poznajemo sa svojim uenicima i poinjemo SRO razgovorom o uiteljici. Kako se zove, u emu je posebna, dobra, sposobna (eventualno objasniti pojam sposobna). Najava: Danas emo se mi predstaviti u onome u emu smo po svom miljenju naj. Na primjer: Ja sam Karmen i najbolja sam u prianju pria. Jako to volim. Volim putovati u zamiljene krajeve i priati o tome koga sam tamo upoznala i to se sve tamo dogaalo. Volim matati. Provjeriti je li svima razumljiv zadatak. GLAVNI DIO: - upozoriti uenike na ogranieno vrijeme (uitelj mjeri, otprilike, do 1 min.) - uenici priaju u krugu i kada svi ispriaju svoju priicu slijedi reprodukcija prvi u krugu e pokuati nabrojati to vie imena koja je zapamtio i to su rekli o svojim sposobnostima; ponovno se prianje vrti u krug do zadnjeg uenika VANO: sigurno e biti djece koja ba i ne bi govorila, pokuajmo ih nagovoriti ali ne previe, ako ba ne ele moe ih se preskoiti, sigurno im treba vremena kako bi se uklopila i stekla sigurnost u novom okruenju. ZAVRNI DIO: - u ovom djelu uenici e iskoristiti igru iz glavnog djela sata pa e izrei to im se dobro dogodilo a vezano je uz sposobnosti koje su naveli - potrebno je sat zavriti s osjeajem da su nam te sposobnosti vane i da kada ih pokaemo drugim ljudima postiemo vrijedne rezultate, razveselimo druge i da ih treba i dalje njegovati kao to npr. mama zalijeva cvijee a ono dobro raste. Djeca mogu za sljedei sat donijeti primjere svojih sposobnosti (crtee, radove i sl.).

13

7.primjer: KAKO JE NASTALO MOJE IME Za ovu igru vano je da se uitelj dogovori s roditeljima da i oni sudjeluju u ovom satu. CILJ: dublje upoznavanje lanova razrednog odjela, bliskija povezanost, ukljuivanje pasivnijih i povuenijih uenika u zajednicu. UVODNI DIO: Svi sjedaju u krug i kree upoznavanje s roditeljima. Djeca e predstaviti svog roditelja imenom i pridruit e se svom roditelju kao paru u krugu. Najava: uitelj e najaviti da e sada roditelji ispriati kako su njihova djeca dobila imena. Roditelje treba upozoriti da imaju vrijeme od 1 min. GLAVNI DIO: - roditelji priaju svoje prie

ZAVRNI DIO: - uenici e govoriti kako im je bilo na satu, jesu li bolje upoznali svoje prijatelje iz razrednog odjela, koja im se pria najvie svidjela, je li im neto bilo smijeno, - VANO: ukljuiti svakog lana razrednog kolektiva te mu osigurati panju ostalih lanova

14

8. primjer: JA U MOM RAZREDNOM ODJELU CILJ: provjeriti unutarnji osjeaj djeteta prema grupi-razrednom odjelu i potai ga na razmiljanje o dobrim i loim osjeajima te kako bi ih mogao dobre pojaati a loe promijeniti u dobre. Materijal: papire formata po elji uitelja za svakog uenika, asopisi u boji (razne revije koje su uenici donijeli od kue), ljepilo UVODNI DIO: Uvodim uenike u rad. Potrebno je iz asopisa koji su donijeli odabrati nekoliko slika koje odlino opisuju kako se dijete osjea u razrednom odjelu. Neka odabiru boje, oblike i slike koje odlino opisuju kako se oni osjeaju u svom razrednom odjelu. Odrediti vrijeme izrade kolaa. GLAVNI DIO: Djeca trgaju sliice iz asopisa i lijepe na papir pa tako rade kola o sebi. Po isteku vremena (za koji je uitelj rekao da e biti 30 min. i da e on mjeriti te je tijekom mjerenja bodrei uenike upozoravao na isticanje zadanog vremena) djeca sjedaju u krug i predstavljaju svoje kolae. Imaju min.za obrazlaganje. ZAVRNI DIO: Nakon to je zadnje dijete objasnilo svoj kola uitelj e pitati uenike kako im se sviaju drugi kolai, koji im najbolje opisuje dijete koje ga je radilo.

15

9. primjer: DIO SAM CJELINE CILJ: suradnjom i dogovorom izvriti zadatak gradnje zamiljene graevine od slamica pa uoiti kako samo dogovor pomae i kako je u timu lake raditi. Materijal: ljepljiva traka, slamice, kare UVODNI DIO: Zamisli da mora napraviti most preko potoia. Kako bi to radio? to bi ti sve bilo potrebno? Bi li sve zano napraviti sam? Koga bi pozvao? Zato? U uvodnom dijelu sata uenici bit rebali osvijestiti injenicu da ovjek treba druge ljude kako bi uspjeno radio i ivio. Podijeliti uenike u grupe (najbolje nekim od uobiajenih naina: npr. boja kartonia i boja na klupi za kojom e se zadatak izraivati ili slino), podijeliti slamice (ako skupina ima po 4 lana onda e broj biti izmeu 30 i 50 slamica) i ljepljive trake i kare. Objasniti da svaka grupa mora napraviti svoju to viu graevinu koju e povezivati ljepljivim trakama ali uvjet je da graevina stoji a ne rui se. GLAVNI DIO : Uenici slau svoje zamiljene graevine i uoavaju probleme to zbog naina na koji grade, to zbog skuenog prostora i potrebe dogovora a svatko ima neku svoju ideju. ZAVRNI DIO: Po isteku dogovorenog vremena (ili nakon to su uenici potroili sve slamice) grupe predstavljaju graevine i govore svoja iskustva za vrijeme graenja. Moe se organizirati i odabir najuspjenije graevinarske skupine.

16

10. primjer: PRIMANJE ODLIJA CILJ: osvijestiti da svi imaju pozitivne osobine i da su vani sebi i lanovima kolektiva Materijal i pribor: papirnati kruii, zlatni papiri ili zlatni flomasteri, bua papira, trake UVODNI DIO Razgovor vodimo sjedei na podu u krugu. to su to natjecanja? Zato se ljudi natjeu? to dobiju pobjednici? Kako se oni tada osjeaju? to je s onima koji nisu najbolji, to oni dobiju? Kako se oni osjeaju? Zato? Imamo li mi u naem razredu pobjednike? U emu? Tko su oni? Imamo li one koji nisu pobjednici? Zato? Opii-objasni? Ovjdje je vano doi razgovorom do trenutka kada e uitelj usmjeriti djecu na zakljuak da su zapravo svi u razednom odjelu zbog neeg pobjednici i zasluuju nagradu. Potaknuti primjerima uenici e priati o tome zato su oni pobjednici. Npr. napisao zadau sasvim sam, zavezao vezice, pomogao mami urediti dom, priuvao sestricu dok jsu roditelji neto radili, ugasio svjetlo prije spavanja i vie se ne boji mraka, sam otiao u trgovinu GLAVNI DIO Uenicima podijeliti papirnate kruie i zadati zadatak: Uredi zlatnu medalju za dobru stvar koju si uinio nedavno, probui krui i provuci traku pa je zavei i pripazi da se moe provui preko glave. ZAVRNI DIO Kada uenici zavre s izradama medalja slijedi proglaenje dobrog djela i dodjela medalja.

17

4. POTREBE SUVREMENOG DRUTVA Polazei od definicije ovjeka kao drutvenog, misaonog, kulturnog i duhovnog bia, moemo zakljuiti da je ivot bez odgoja (koji realizira sve te atribute) primitivan. Primitivna bia ue i pamte prenosei ivotno vane genetske informacije na potomke, ali ne i na ostale pripadnike vlastitog roda. to je ivot primitivniji, njegova potreba za odgojem je manja. ovjeku je odgoj potreban jer bi bez njega teko preivio, posebice danas, u turbulentnim uvjetima okoline, ivota i rada. Da bi odgoj bio odgoj, on mora biti zadovoljenje odgajanikovih potreba, ali on to ne moe biti ukoliko istovremeno nije i zadovoljenje potreba odgajatelja jer svaki drugi odgoj prerasta u mukotrpan rad ili manipulaciju. Odgoj je mogu jedino ako se potuju individualne karakteristike i sloboda odgajanika (sustvaralatvo) te se odgojem zadovoljavaju temeljne ljudske potrebe, potvrujui se kao kao kulturna i slobodna, a time i ljudska bia. (6. Poli, str. 19.) U itavoj svojoj povijesti, ovjek je bio dio drutva, od prvih lovakih skupina do suvremenih oblika zajednikog ivota i rada. ovjek se morao povezivati, udruivati ili uspostavljati povremene odnose kako bi zajednikim radom otklonili svoju ovisnost o prirodi. Zajednitvo omoguuje realizaciju najsloenijih zadataka i rjeavanje problema, poveava snagu ovjeka (individualnu i drutvenu), ubrzava proces rjeavanja zadataka i problema te smanjuje materijalne potrebe. Neprestano usavravanje, sve vea primjena moderne tehnologije, novih metoda rada i suvremenih informacijskih sredstava te razvoj i unaprijeenje drutvenih odnosa su glavne karakteristike naega vremena. Tu dolazimo do sve veeg raskoraka izmeu potrebe drutva i onoga to nudi kola. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) eli tom raskoraku stati na kraj vertikalnom integracijom pojedinih razina kolovanja i tritem rada. Takav standard bi trebao, a nadamo se i hoe, osigurati pedagogiju uspjeha za sve (uenike, ali i uitelje, a time i drutvo u cjelini). Brojna istraivanja pokazuju da se sva ljudska spoznaja koliinski udvostruila u drugoj polovici 20. stoljea te da je svakim danom zamijeen njen ubrzani porast. Kvantitetu spoznaja treba i kvalitetno drutveno obraditi. Iz tog razloga se i pojam organizacije definira kao svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju drutvenog ivota. (4. Sikavica, str.13.) To nam namee nove potrebe uenika, odnosno nove potrebe u radu uitelja. Uenici vie nisu u mogunosti pamtiti mnotvo nerazumljivih i neprimjerenih informacija. Nije potrebno zadovoljavati kvantitetu znanja, nego kvalitetu znanja. Uenicima znanja i sposobnosti kojima raspolau moraju biti primjerena i jasna, a treba ih motivirati i pouiti kako pronai i obraditi informacije kako bi najjednostavnije i najbre doli do cilja. Danas se dijete uglavnom promatra kao uenik. Naglaava se njegov kognitivni razvoj i poboljanje uenja. kola nema prostora za igru, za istraivanje i osobno otkrivanje i zadovoljavanje interesa, razmjenu emocija, atmosferu bez procjenjivanja u kojoj djeca slobodno mogu izraziti svoja ne/raspoloenja, razviti tehnike relaksacije, unaprijediti vjetinu sporazumijevanja i rjeavanja konfliktnih situacija Kako bismo osposobili djecu za istraivaku, iskustvenu nastavu, odgovorno ponaanje i usvajanje trajnih i uporabnih znanja, morat emo vie vremena posvetiti razvoju prosocijalnog ponaanja i djetetovih vjetina i sposobnosti. Nastavni sat razrednog odgoja se do sada esto upletao u ostale nastavne sate u okviru brojnih razrednih situacija koje je esto trebalo rjeavati na licu mjesta. Predlaemo da se i sami sat razrednog odgoja integrira u nastavni proces u vidu integrirane nastave, a ovdje naglaavamo i razvoj socijalnih vjetina kroz organiziranje nastavnog procesa radom u skupinama, suradnikim uenjem i timskim radom.

18

5. RAD U SKUPINAMA 5. 1. Razliiti, a jednakovrijedni Svi smo razliiti, a jednakovrijedni. Razliitost se oituje i u stupnju inteligencija koje posjedujemo. Netko je bolji na rijeima, netko u snalaenju u prostoru, netko u komunikaciji itd. Vrste inteligencija: verbalno-lingvistika, matematiko-logika, vizualno-prostorna, glazbeno-ritmika, tjelesno-kinestetika, interpresonalna i intrapersonalna.

Iz naih razliitosti proizlaze i razliiti stilovi uenja koji su svojstveni pojedincu. Netko lake ui promatranjem, netko sluanjem, netko injenjem. Stilovi uenja: haptiki (uenje kroz dodir,) - 37% auditorni (uenje sluanjem) - 34% vizualni (uenje iz slika,...) - 29% Ukoliko prihvaamo razliitost uenika u razinama znanja, mogunostima, interesima i stilovima uenja, svjesni smo potrebe nove organizacije nastave, primjerene svakom ueniku i s tendencijom razvijanja razliitih inteligencija kod svih uenika. 5. 2. Suradnja Suradnja i pruanje pomoi drugima u psihologiji se zove prosocijalno ponaanje. Istraivanja su potvrdila da i djeca mlaa od dvije godine dijele s drugima, ili tjee drugu djecu, npr. kada plau. Iz tog razloga kod djece treba nagraivati i pohvaljivati takvu vrstu ponaanja kako bi ona postala trajna aktivnost. Kod suradnikog ponaanja je potrebno prepoznati da je drugome potrebna pomo i teiti pronalaenju rjeenja zajedno s partnerom. Dokazano je da su na suradnju i pomo spremnije djevojice od djeaka (nauena uloga) i starija djeca od mlae (kognitivni razvoj omoguuje uivljavanje u situaciju i empatiziranje). Osim toga, djeca su spremnija pomoi ukoliko imaju vizualni model takvog ponaanja, tim vie ako je to osoba koju cijene i potuju...znamo to nam je initi! To nas dovodi do pitanja kako pouavati djecu i kako ih pripremiti za potrebe drutva, tj. kako im prenijeti praktina, iskustvena znanja i tako olakati ivot u suvremenim turbulentnim zbivanjima. Nastava koja zadovoljava drutvene potrebe: treba biti iskustvena i istraivaka nastava, treba uenike pouiti preuzimati odgovornost, treba stvarati trajna i uporabna znanja. Da bi bile zadovoljene drutvene i gospodarske potrebe, odnosno da bi se nastava pribliila djeci i motivirala ih, ona mora zadovoljiti interese uenika, njihove mogunosti, ali i sposobnosti obzirom na stil pouavanja koji je svojstven pojedinom djetetu (ueniku). U tome nam moe pomoi organizacija nastavnog procesa u vidu integrirane nastave koju esto prati rad u skupinama.

19

Integrirano pouavanje uenicima olakava usvajanje nastavnog gradiva jer povezuje razliite predmete, usmjereno je na uenika, osnova pouavanja je tema, a ne predmet. 5. 3. Integrirana nastava Da bi se osigurala integrirana nastava potrebna je dobra organizacija rada koja zahtijeva puno vremena i panje, a usmjerena je na planiranje rada (u suradnji s kolegama, uenicima, roditeljima, lokalnom zajednicom,...), planiranje istraivakih projekata, izradu diferenciranih zadataka i pripremanje nastavnih sredstava i pomagala. Bitno je naglasiti i da integrirana nastava zahtijeva spremnost na timski rad za koji esto nismo spremni ni mi, uitelji, a posebno djeca koju tome moramo i pouiti. Integrirana nastava omoguuje, ali i zahtijeva, da se u nastavu ukljue i razliite vjebe oputanja, komunikacije, sluanja, suradnje, samokontrole i odgovornosti za vlastito ponaanje. Mi emo vam to pokuati pribliiti organizacijom nekih sati razrednog odjela. 5. 4. Rad u skupinama Sat razrednog odgoja, ve od prvog razreda, treba pouiti uenike, izmeu ostalog, i skupnom radu jer je timski rad danas osnova rada svakog poduzea, znai mora biti sastavni dio svakog ivotopisa. Prednosti i nedostaci rada u skupinama Rad u skupinama ima mnogo prednosti, ali i nedostataka na kojima treba intenzivno raditi. Zabavan je za uenike jer potie kreativnost, jaa osjeaj pripadnosti, zadovoljava znatielju. Uenici postaju odgovorni za vlastiti rad jer ga sami organiziraju (odgovorni su za vrijeme, razvijaju radnu disciplinu, intenziviraaju socijalno uenje). Uenici se skupnim radom pripremaju za svijet rada, a uitelji mogu promatrati uenike u drugim okolnostima. S druge strane, nedostaci skupnog rada se oituju u poziciji uitelja kojemu je potrebna puno vea organizacija rada, podjela zadataka iz opsenog gradiva, priprema nastavnih sredstava i pomagala te istovremeno konzultiranje vie skupina. U razrednim odjelima je prevelik broj uenika, uionice su male i ne doputaju prevelike promjene u rasporedu sjedenja. Skupni rad zahtijeva vie vremena u emu ga ograniava predmetno-satni sustav, a u poetku treba vie vremena posvetiti disciplini uenika jer je puno tee raditi u bunijim uvjetima koji su nuni zbog komunikacije i suradnje uenika.

20

Uspjean rad u skupini pravila rada Da bi rad u skupinama bio uspjean, potrebno je prvo donijeti pravila rada u skupinama. Bitno je naglasiti meusobnu suradnju i pomo jer to olakava rad, odnosno da je u nedostatku suradnje i pomoi takav rad nemogu. Dobro je i ponoviti temeljna ljudska prava te osvijestiti da svatko ima pravo na vlastito miljenje. Obzirom da uenici sami ne mogu doi do svih zakljuaka, ili mogu imati tekoa u sastavljanju pravila, uitelj ih treba konstantno usmjeravati praktinim primjerima ili igrom. Neka od tih pravila mogu biti: jedni drugima pomaemo,

svaki lan ima pravo iznositi svoje miljenje, sluamo druge, uvaavamo razliita miljenja, rjeavamo postavljene zadatke, svi se pridravamo dogovorenih pravila...

U poetku je mogue da u radu ne sudjeluju svi uenici, ali pravilnom raspodjelom rada (i izmjenom zadataka) u skupini te pravilnom metodikom strukturom sata aktiviraju se svi uenici to na kraju rezultira ak i intrinzinom motivacijom. Uspjean rad u skupini razredno ozraje Uvjet uspjenog rada u skupini je ugodno razredno ozraje u kojemu uenici moraju biti vrlo motivirani za takav oblik rada, ali i za temu koja e se takvim radom obraivati. Za poetak neka takav oblik rada uenicima bude zanimljiv, ali i organiziran na nain da uenici budu u radu uspjeni i pohvaljeni. Uspjean rad u skupini formiranje skupina Kako bi rad bio to uspjeniji, predlae se da skupina broji etiri uenika, meutim, u uvjetima rada hrvatskog kolstva, skupina moe uspjeno raditi i ako broji vie, po mogunosti - do est uenika. Skupine se mogu formirati na razliite naine, ovisi koji nam je cilj rada skupina. Ponekad emo skupine formirati tako da sve budu na podjednakoj intelektualnoj razini. Ponekad e nam biti bitno formirati skupine obzirom na interese uenika. U odreenim situacijama e se skupine formirati u skladu s eljenim oblicima ponaanja pa emo razdijeliti uenike koji esto dolaze u sukob ili emo ih spojiti kako bi kroz suradnju taj sukob razrijeili. Moe se dogoditi i da skupine formiramo slobodno, po brojevima, godinjim dobima, danima u tjednu, a ponekad i sami uenici mogu odabrati s kim ele raditi.

21

Uspjean rad u skupini materijalna sredstva i pomagala Uenicima, koji rade u skupinama, treba osigurati i radni prostor s materijalom koji im je potreban za rad ili im je unaprijed potrebno najaviti koji materijal za rad trebaju donijeti kako bi bio zadovoljen cilj nastavnog sata. Uspjean rad u skupini zajedniko planiranje i podjela uloga Kada se uenike uputi u plan i cilj rada skupine (kratko, jasno i jezgrovito), uenicima treba dozvoliti mogunost pitanja i razjanjavanja eventualnih nejasnoa. Slijedi podjela uloga uenicima. U poetku moe uitelj podijeliti uloge, a kasnije e to uenici uiniti sami, dogovorom ili sluajnim odabirom. Neke od uloga uenika mogu biti: voa razgovora (biraju ga uenici odgovarajui si na pitanje tko bi najuspjenije mogao rijeiti postavljeni zadatak, on vodi razgovor tijekom rada i sprijeava mogue nesuglasice), promatra (uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, promatra uenike svoje skupine i biljei izvravaju li zadatak, ometaju li ostale uenike, potuju li miljenje svakog uenika,...), glasnogovornik (za vrijeme prezentacije rada vodi glavnu rije o ostvarivanju zadatka svoje skupine), mjera vremena (uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, vodi rauna o vremenu u kojemu se treba napraviti zadatak), rizniar (uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, osigurava materijalna sredstva potrebna za rad), pisar (biljei bitne podatke, pie odgovore),... Uspjean rad u skupini realizacija rada i uloga uitelja Za vrijeme rada, uitelj je upravitelj nastavnog procesa koji kontrolira, usmjerava i pomae rad svih skupina kako bi se ostvario cilj sata. Ipak, treba uenike pouiti to veoj samostalnosti uz minimalnu inicijativu i upletanje uitelja, ali uz to vei poticaj kako bi stekli to vie samopouzdanja, nauili se suradnji, samostalnosti i odgovornosti. Uspjean rad u skupini izlaganje (prezentacija) uenika Nakon vremena predvienog za rad skupina, uenici trebaju biti pripravni prezentirati rad svoje skupine. Kod uenika je potrebno poticati i vjebati aktivno sluanje kako se nastavni dan ili sat ne bi sveo na savladavanje individualnih zadataka, nego savladavanje sadraja koje je obraivao cijeli razred, tj. sve skupine. Svaka skupina treba dobiti mogunost izlaganja vlastitog rada i zakljuaka, a ostale skupine njihovo izlaganje trebaju aktivno posluati, po potrebi postaviti pitanja i nagraditi pljeskom. Uspjean rad u skupini vrednovanje (evaluacija) Kako bi uenike poticali na aktivno sluanje, potrebno je uopiti nastavne sadraje koji su se obraivali, provesti etapu ponavljanja i vjebanja (ukoliko nisu skupnim radom ponavljali i vjebali), a na kraju i etapu provjeravanja kako bi i sami uenici shvatili to moraju znati, koliko su nauili i kako se moraju ponaati da usvoje to vie znanja. Uspjean rad u skupini Radom u skupini svaki pojedinac je u prilici da svojim ponaanjem iskae vlastitu osobnost te interakcijom s drugim sudionicima stekne zanimljive spoznaje o sebi i o drugima.

22

6. SAT RAZREDNOG ODGOJA ORGANIZACIJA RADA U SKUPINAMA 6.1. SURADNIKI ODNOSI Potrebno je organizirati igre u kojima uenici ne mogu nita sami uiniti, dati im zadatak u kojemu moraju traiti pomo. Osim toga, bitno je dati im zadatak koji mogu realizirati samo potujui svakog lana skupine jer na taj nain stvaramo uvjete za donoenje razrednih pravila i pravila za rad u skupini. Bilo bi dobro osmisliti i igre u kojima uenicima dajemo zadatke s ogranienim materijalima pozitivna meuzavisnost uenike prisiljava na suradnju i toleranciju. Za poetak bi bilo dobro da sve skupine rade jednako - na taj nain uenici mogu uvidjeti mogunost razliitog rjeavanja problema uz meusobno potivanje i prihvaanje. BITNO je naglasiti da rad svih skupina nadgleda, a esto i potpomae uitelj (posebno ako doe do nesuglasica ili rad skupine ne ostvaruje postavljeni zadatak).

1.

Igrom do suradnje - Tema: Motivacijska igra

Cilj: igrom motivirati uenike na suradnju, prihvaanje kolektivne odgovornosti Pribor: sliice ivotinja (broj ovisi o broju skupina, 5 istih za jednu skupinu) jednostavni crte (isti broj kao broj skupina), papiri za svakog uenika, pribor za crtanje Prijedlog broja uenika u skupini: 5 UVODNI DIO U ovom dijelu sata uenike treba upozoriti da ulaze u svijet ivotinja koje ne govore ljudskim jezikom te da tijekom igre nee priati, ali da se mogu glasati i kretati poput ivotinja iju e sliicu izvui. Svaki uenik e izvui sliicu sa ivotinjom i zapamtiti koja je ivotinja. Uenici imaju za zadatak oformiti skupinu istih ivotinja pa e se neki sloiti u jato ptica, neki u jato ribica, neki u skupinu aba, maaka,... Kada uenici oforme skupine, dobro je prokomentirati njihove osjeaje. Kako su se osjeali kada nisu smjeli govoriti, je li im bilo teko, zato, to je bilo najtee,... GLAVNI DIO Uitelj najavljuje to e se raditi i ograniava vrijeme rada po ueniku na nekoliko minuta (ovisi o jednostavnosti crtea). Uenici sjede u skupinama u koloni. Posljednji uenik dobiva jednostavni crte koji opisuje ueniku ispred sebe, on ga mora nacrtati, a da ne vidi originalni crte. Kada vrijeme istekne, uenik koji je crtao opisuje svoj crte ueniku koji sjedi ispred njega i aktivnost se ponavlja do uenika koji je u koloni sjedio prvi. Po zavretku rada, ueniki radovi se izvjese na plou i usporeuju koji je najsliniji originalu.Crte moe biti i...
VOLIM MATEMATIKU!

23

S uenicima se raspravlja o tekoama koje su imali, je li im bio problem nacrtati to su drugi govorili,... Bitno pitanje na koje treba odgovoriti je: O kome ovisi slinost posljednjeg crtea iz skupine s originalom?. Uenici bi trebali zakljuiti da je svaki uenik imao svoju ulogu u ostvarenju cilja i da su svi odgovorni te da je ponekad potrebno suraivati s drugima kako bi rezultat bio to bolji. Ukoliko je dovoljno vremena, uenici vjebu mogu izvesti jo jednom s drugim crteom. ZAVRNI DIO Uitelj treba pripremiti krau priu koja e uenicima biti razumljiva i koju e moi upamtiti. Primjer prie: U nekoj obitelji u gradu Zagrebu ivjeli su baka, roditelji i petero djece: Tea, Mia, Sonja, Ante i Toni. Imali su i malog psia Dinu o kojemu se najee brinula Sonja. Redovito ga je vodila u etnju, igrala se s njim, eljala ga i hranila. Dino je volio Sonju jer je za vrijeme ruka esto dobivao i pokoji zalogaji vie ispod stola. Uitelj e odabrati nekoliko uenika koji e izai iz uionice. Za to vrijme e ostalim uenicima ispriati pravila igre. Uitelj poziva jednog uenika izvana i ita mu priu. Nakon toga uenik koji je sluao priu, mora ono to je zapamtio prepriati slijedeem ueniku, taj uenik prepriava ono to je uo slijedeem i tako sve do posljednjeg. Na kraju posljednji uenik prepriava to je upamtio, a uitelj ita originalnu priu. Tijekom ove igre se moe dogoditi da se uenici smiju, ali ih treba potaknuti na igranje i prisjetiti se zakljuaka igre iz glavnog dijela sata. Uspjeh posljednjeg ovisi o aktivnosti cijele skupine. Lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Ukoliko bude vremena uenici mogu odigrati i igru Pokvareni telefon. Uenici sjede u koloni, prvi uenik, koji zapoinje igru jednom rijeju, ape slijedeem rije. Uenici apu do posljednjeg uenika koji tu rije mora izrei naglas. Rije se usporeuje s originalnom rijeju koju je izrekao prvi uenik. Igra se igra toliko dugo dok se rijei ne poklope, a onda prvi uenik odlazi na posljednje mjesto.

24

2.

Igrom do suradnje - Tema: Slaganje po zadanom predloku

Cilj: osvijestiti potrebe za suradnjom i mogunosti koje nudi suradnja Pribor: geometrijska tijela i likovi (sloeni u jednostavnu skulpturu ili niz do 5 elemenata)

Prijedlog broja uenika u skupini: 4 Kao alternativa za slaganje po zadanom predloku, moe se iskoristiti i crtanje po diktatu i crtanje ili slaganje po zadanoj slici. Bilo bi dobro kada bi se skulptura/crte ticao nastavnog gradiva (po mogunosti savladanog), tj. kada bi uenicima bio poznat, a time bi se ujedno provela dobra korelacija (ili ako se uitelj odluio za integraciju) izmeu nastavnih predmeta. Mogua korelacija ili integracija: HJ - Snjeguljica i sedam patuljaka prianje i pepriavanje - opisivanje crtea (vjeba jezinog izraavanja) MAT- geometrijska tijela i likovi LK - izrada skulptura od geometrijskih tijela ili izrada likova od geometrijskih likova SRO - vjeba komunikacijskih vjetina, razvijanje panje, sluanja, govorenja i suradnje UVODNI DIO Uenicima je potrebno prezentirati problemsku situaciju u kojoj do cilja mogu doi jedino suradnjom. Npr. uenicima se moe priati pria o Snjeguljici i sedam patuljaka i rei da e im se ispriati nezgoda koja se dogodila patuljcima dok su kopali u rudniku. GLAVNI DIO Kopajui su patuljci naili na rupu u koju je jedan patuljak gurnuo desnu ruku (srea to je bio denjak), ali je nije mogao izvui van. Napipao je neka geometrijska tijela i likove. Za to vrijeme su druga dva patuljka u jednom od hodnika rudnika pronala mramorni kip sastavljen od geometrijskih likova i tijela. uvi jauk, preostali patuljci su jurnuli u pomo zarobljenom bratu, ali se ispred njih odjednom spustila reetka kroz koju nisu mogli proi. No, na njoj je bila i uputa: AKO ELI PROI MORA POMOI. KIPI PRONAI, PRIJATELJU KAI, TVOJA GA RIJE VODI DA SE OSLOBODI!!! Jedan uenik iz skupine ima zadatak povezanih oiju sloiti tijela/likove tono onako sloene kako ih je dobila njegova skupina. Skupina mora crtau (ili ueniku koji slae) davati upute to mora crtati/slagati, ali meusobno ne smiju vidjeti to se crta/slae tj. to treba nacrtati/sloiti.

25

ZAVRNI DIO Na kraju aktivnosti je dobro prokomentirati kako su se osjeali uenici koji su slagali tijela/likove, a kako ostali lanovi skupine. Potrebno ih je pitati tko je zasluan za ne/uspjeh, je li crta mogao uspjeti sam bez pomagaa i obratno. Po zavretku crtanja, originalni rad se usporeuje s novonastalim. Ova vjeba se moe provoditi nekoliko puta sa sloenijim zadacima poput:

Uenici sami trebaju izvesti zakljuak i mogu smisliti priu na teme: Pomozi prijatelju u nevolji. Slona braa kuu grade.....

26

3.

Razred kao skupina - Tema: Stvaranje pravila

Cilj: osvijestiti potrebu za pravilima te napisati pravila kojih se svi trebaju pridrzavati Pribor: papir s pitanjima, fotografija ili slika Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Uitelj/ica e prozvati jednog uenika koji mora prepriavati priu (ili opisivati sliku). Za to vrijeme e ga ometati pitanjima na koje treba odgovoriti. Na primjer, uenik moe prepriavati priu Crvenkapica, a mi ga ispitujemo koji je danas dan, koji je dan bio juer, je li napisao zadau, s kim se juer u koli najvie druio, u koliko se sati danas probudio, gdje mama radi, to voli jesti i sl. Nakon nekog vremena, uenike emo pitati je li pristojno ometati nekoga dok pria? Zato je ili nije? to misle kako se osjeao uenik koji je priao, je li mu bilo lako, zato nije,... Potom emo upitati uenika kako se on osjeao, to mu je smetalo i zato. Pitat emo ga i to bi mu pomoglo da lake ispria priu. Uenike moemo pitati bi li mu pomoglo pravilo da treba utiti dok netko drugi pria. S uenicima treba porazgovarati o drugim pravilima koja znaju, neka nabroje neka, neka kau emu pravila slue,... (Ponekad je ovu igru dobro upotrijebiti s uenicima koji esto ometaju druge u radu.) GLAVNI DIO Kako bi uenici razvili osjeaj pripadnosti, uenici e se po vlastitom izboru smjestiti u skupine. Skupinu ine 4 uenika koji sjede za 2 stola, na 4 stolca oko njih, pa tko prvi na njih sjedne pripadat e odreenoj skupini. Uenike treba pitati jesu li imali problema oko stvaranja skupina. Ukoliko bude otimanja za mjesto, potrebno je porazgovarati kako su se problemi mogli rijeiti. Uenicima e se podijeliti papiri na kojima e imati nekoliko pitanja. Na vrhu papira je potrebno unaprijed napisati ime skupine ime se jaa osjeaj pripadnosti. Ime svakoj skupini, dakle, daje uitelj/ica, a ono moe biti (ali ne mora) povezano s gradivom koje se obrauje ili s pitanjima koja su na papiru. Npr. neki put skupine mogu imati imena: uenik, kola, ravnatelj, psiholog, domar,; neki drugi put mogu biti: zeleni, crveni, plavi, uti ili ljubiica, visibaba, jaglac,i sl. Na pitanja e biti ponueno nekoliko odgovora. Dobro je da neka pitanja imaju vie ponuenih tonih odgovora, ali uitelj tijekom zadavanja zadatka to uenicima ne treba naglaavati, nego im samo rei da u skupini odgovore na pitanja tako to e odabrati jedan toan odgovor. Takva uputa treba pisati i na papiru. Pitanja mogu biti vezana za nastavno gradivo koje se obrauje u koli.

27

Primjeri pitanja: IME SKUPINE: _________________________________ DOBRO PROITAJTE PITANJA I ZAJEDNIKI ODABERITE SAMO JEDAN TOAN ODGOVOR. 1. KOLIKO PRSTIJU IMA OVJEK? a) 5 b) 10 c) 15 d) 20 2. IZBACI ULJEZA! a) KVADRAT b) KUGLA c) KOCKA d) PIRAMIDA 3. TO SE NE UBRAJA U GODINJA DOBA? a) PROLJEE b) ZIMA c) TJEDAN 4. GDJE UENIK NE PRELAZI PREKO CESTE? a) NA PJEAKOM PRIJELAZU b) NA SEMAFORU c) KROZ POTHODNIK 5. KOJA VAM JE NAJDRAA BOJA? a) ZELENA b) PLAVA c) UTA d) CRVENA S uenicima treba porazgovarati o zadanim pitanjima. Jeste li imali problema pri odgovaranju na pitanja? Koji su to bili problemi? Jeste li zajedniki dogovarali odgovore? Jeste li se svaali? Jeste li svi imali pravo rei svoje miljenje? Jesu li vas sluali kada ste eljeli neto rei ili pitati? Jeste li odgovorili na pitanja? Je li na neko od pitanja bilo problem odrediti odgovor? Na koje pitanje? Zato?

28

Neki uenici bi se mogli aliti da je samo jedan uenik uzeo listi i rjeavao ga te da oni uope nisu mogli sudjelovati. Problem bi mogao biti i pri odgovaranju na pitanja koja se tiu svake pojedine osobe... npr. najdraa boja, pjesma, igra,... Uenicima treba ukazati da je takvim sluajevima ponekad potreban dogovor kako bi se ostvario neki cilj. U tome nam pomau i pravila. Uenici imaju novi zadatak, a taj je napisati na poleinu papira neka pravila koja bi pomogla u tome da pri radu u skupini svi zajedno surauju, donose odluke, prihvaaju razliita miljenja. Kada skupine zavre, jedan uenik kojega skupina izabere (moete ga imenovati glasnogovornikom) neka proita pravila koja im mogu pomoi u radu. Uitelj pravila svih skupina zapisuje na plou (neka se pravila napisana na ploi ne ponavljaju). Uenike treba pitati slau li se da je potrebno potivati pravila kako bi svi bili zadovoljni i kako bi se ostvario neki cilj. Uenici e se najvjerojatnije sloiti. Dalje ih treba priupitati jesu li se spremni pridravati pravila koja su zapisali. Najvjerojatnije e svi biti spremni pa im treba najaviti da e uitelj ili uenici (ovisi o odluci uitelja) sva pravila zapisati na plakat, a njihovo slaganje i obeanje da e ih se pridravati e svi potvrditi potpisom (i uitelj). S uenicima bi bilo dobro porazgovarati o vanosti potpisa i u kojim sluajevima se ljudi potpisuju. Neka od pravila mogu biti: svi smo razliiti, a jednakovrijedni jedni drugima pomaemo, svaki lan ima pravo iznositi svoje miljenje, sluamo druge, uvaavamo razliita miljenja, rjeavamo postavljene zadatke, zajedniki donosimo odluke svi se pridravamo dogovorenih pravila... ZAVRNI DIO Uenicima se moe rei da svatko ima svoj potpis koji oni mogu uvjebati u svojim biljenicama dok se pravila ne napiu na plakatu. Ukoliko bude vremena, s uenicima se moe odigrati igra s poetka sata, ali tako da se jednom ueniku da fotografija ili slika koju e opisivati (da ju nitko ne vidi), a drugi uenik neka ga ometa. Kada uenik opie veinu fotografije/slike, uenika koji je ometao treba ispitati o emu je uenik priao, to se nalazi na fotografiji/slici. Uenik koji je ometao, a i ostali uenici, bi trebali uvidjeti da ometanje drugih u radu moe ponekad tetiti i samoj osobi koja ometa jer mu mogu promaknuti bitne informacije. Tko prati tui posao, svoj zaboravlja. Kroz trnje do zvijezda.

29

4.

Stvaranje skupina - Tema: Podjela uloga

Cilj: oformiti skupine koje e biti podjednakog sastava (obzirom na karakterne osobine i vrline, na intelektualne sposobnosti, na razinu aktivnosti, na razinu socijalizacije i sl.) i podijeliti uloge svakom lanu skupine Pribor: 4 prie podijeljene na 3-4 odjeljka, jednak broj pitanja vezana za svaku priu i puzzle za svaku priu (jednak broj dijelova), tablice za promatrae svih skupina Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Uenike treba podijeliti u skupine (po vlastitom izboru). Uitelj/ica e podsjetiti uenike sjeaju li se kojih su problema imali protekli put kada su radili u skupinama i kako su taj problem rijeili. S uenicima treba ponoviti pravila rada u skupinama te naglasiti da e danas vjebati raditi u skupinama pridravajui se pravila. Uenici e proitati pravila koja su donijeli proli put i zapisali na plakatu te potvrdili svojim potpisom. GLAVNI DIO Osim potivajui pravila, rad u skupinama se moe poboljati i podjelom uloga. Svatko bi u skupini trebao neto raditi kako bi se ostvario cilj.. Npr. neka zamisle neku etverolanu obitelj (mama, tata, sin i ker) koja se spremala na put. Sve torbe su bile spakirane, ali je jo trebalo kupiti kruh, napraviti sendvie, oprati sue koje je ostalo od ruka i odnijeti putne torbe u auto te baciti smee. Pitat emo uenike kako je ovoj obitelji najlake obaviti sve poslove u najkraem vremenu da to prije krenu na put...(npr. otac e odnijeti prtljagu u automobil, sin e otii baciti smee te nakon toga pomoi ocu, majka e oprati sue, a ker e otii kupiti kruh i s majkom napraviti sendvie). Moe ih se pitati bi li bilo poteno da sve poslove napravi jedna osoba dok ostali npr. gledaju televizor i igraju raunalnu igru. Kao zakljuak, treba ih priupitati je li lake i bre kada svi rade sve poslove, ili kada se poslovi podijele, ili kada sve poslove mora napraviti samo jedna osoba. Uenicima emo rei da se poslovi mogu podijeliti i tijekom rada u skupini pa tako uenici po potrebi mogu biti: - voa razgovora - biraju ga uenici odgovarajui si na pitanje tko bi najuspjenije mogao rijeiti postavljeni zadatak, on vodi razgovor tijekom rada i sprijeava mogue nesuglasice, - promatra - uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, promatra uenike svoje skupine i biljei izvravaju li zadatak, ometaju li ostale uenike, potuju li miljenje svakog uenika,..., - glasnogovornik - za vrijeme prezentacije rada vodi glavnu rije o ostvarivanju zadatka svoje skupine, - mjera vremena - uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, vodi rauna o vremenu u kojemu se treba napraviti zadatak, - rizniar - uz aktivno sudjelovanje u zadatku skupine, osigurava materijalna sredstva potrebna za rad, - pisar - biljei bitne podatke, pie odgovore, -...

30

Uenici e potujui pravila i podjelom zadataka u skupini morati: 1. na svoj stol donijeti ispremijeane odjeljke s priom koju treba sloiti, 2. na svoj stol donijeti pitanja na koja e morati odgovoriti, 3. na svoj stol donijeti puzzle vezane uz priu i sloiti ih, 4. svoj rad staviti na plou i prezentirati ostalim uenicima. Mogua podjela uloga u ovom sluaju: 1 uenik neka bude rizniar i promatra donosi sve materijale i prati ponaanje uenika tijekom rada 1 uenik neka bude voa vodi razgovor, daje upute tijekom rada 1 uenik neka bude pisar zapisuje odgovore na pitanja o prii 1 uenik neka bude mjera vremena i glasnogovornik mjeri vrijeme tijekom rada i prezentira rad skupine pred ploom Tablica promatraa moe izgledati ovako: UENIK SUDJELUJE 1. 2. 3. 4. OMETA SVAA SE IGRA SE

Bilo bi dobro da svaka skupina dobije svoju priu (podjednake duljine), pitanja (jednak broj) i puzzle (jednak broj) koje e na kraju prezentirati ostalim uenicima. BITNO: tijekom rada uitelj/ica obilazi uenike i pomae im ukoliko postoje nekakvi problemi ili im neki zadaci nisu jasni! ZAVRNI DIO Uenici e prezentirati rezultate svoga rada pazei na dogovorena pravila. Svaku skupinu treba nagraditi pljeskom i diplomom za uspjenan rad i suradnju. Svaki uenik u skupini e rei to mu je bio zadatak, je li mu bilo teko, je li imao nekakvih problema i kako se osjeao. Uenicima treba naglasiti da se uloge trebaju izmjenjivati. S ciljem pred oima i najsporiji napreduju bre nego najbri bez cilja. Gdje je sloga, tu je i pobjeda.

31

6. 2. AKTIVNO SLUANJE

5.

Tema: Ispriaj priu

Cilj: potaknuti uenike na aktivno sluanje uitelja i ostalih uenika Pribor: kraa nepoznata pria, papir za pisanje Prijedlog broja uenika: 4 (uenici sjede u skupinama u kojima su sjedili i zadnji put) UVODNI DIO Na poetku sata se moe odigrati igra Oluja ideja: uenicima se kae rije (moe se i zapisati na plou), a oni moraju rei rijei koje im padnu na pamet kada uju zadanu rije (te rijei se takoer mogu zapisati na plou). Nekada uenici kau rijei koje veini uenika nemaju veze sa zadanim pojmom, oko toga se ne treba previe brinuti, nego pustiti uenike. Pojmovi koje moemo povezati s glavnim pojmom treba malo obrazloiti. Npr. vile iza sedam gora dvorska luda

Crvenkapica

PRIA

vjetica

princeza nekada davno

abac

GLAVNI DIO S uenicima je potrebno porazgovarati o tome to svaka pria ima (likove i dogaaje, mjesto i vrijeme radnje,) Uenicima emo najaviti da emo ima na kraju sata ispriati priu, ali da oni prvo sami moraju pogoditi tko su likovi i koji su dogaaji u prii, tako to e uitelju/uiteljici postaviti to vie pitanja koja e im pomoi u pisanju prie. Uenici imaju 5 minuta za postavljanje pitanja na koja uitelj/ica odgovara. Potrebno je naglasiti da sluaju i pitanja i odgovore ostalih skupina. Uenike prozivamo redom po skupinama, po jednog iz skupine. Dok ekaju svoj red, uenici se smiju dogovarati koje e idue pitanje postaviti. Kada prioe pet minuta, uenici se trebaju dogovoriti o tijeku prie te ju zapisati po skupinama. Potrebno im je naglasiti da se pridravaju pravila te da podijele uloge (ukoliko postoje problemi neka uitelj podijeli uloge). ZAVRNI DIO Uenici po skupinama priaju priu, a na kraju je red na uitelju da proita originalnu priu. Prie uenika se usporeuju s originalnom. Moe se priupitati i koja nova pria je bila najmatovitija i dodala najvie novih detalja kojih nema u uiteljevoj prii. Sve radove treba nagraditi pljeskom, a moe i diplomom (ovisi o kreativnosti uitelja). Tko ui na tuim grekama, tedi na vlastitim.

32

6.3. NEVERBALNA AKTIVNOST ovjek je drutveno bie koje komunicira s drugim ljudima. Osim toga verbalna aktivnost je prisutna i tijekom naih razmiljanja. Govor ovjeku olakava mnoge aktivnosti koje mora napraviti u suradnji s drugim ljudima pa je svakome od nas ponekad teko i utiti. Svugdje elimo da se uje i na glas, a esto je i jezik bri od pameti. U svrhu poticanja samokontrole i vladanja situacijom, u dananje je vrijeme potrebno i vjebati utnju. 6. Tema: Rad bez rijei

Cilj: nauiti se samokontroli, utiti, oslukivati druge i neverbalno kumunicirati Pribor: papir sa zadacima, slika koja je izrezana na 16 jednakih komada i jedan vei komad koji e dobiti svaka skupina kao dio slike. Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Uenici e dobiti papir na kojemu su zadaci. U uputi za rjeavanje pie da je prvo potrebno proitati sve zadatke. Ako uenici budu slijedili uputu, shvatit e tek kada se proitaju svi zadaci da trebaju rijeiti samo prva dva zadatka. Npr. PROITAJ SVE ZADATKE DO KRAJA. 1. KAKO TI JE IME? ___________________________________________________ 2. U KOJI RAZRED IDE? ______________________________________________ 3. KOLIKO JE 3 PLUS 5? _______________________________________________ 4. KOLIKO JE DANA U TJEDNU? _______________________________________ 5. KOJE JE IME TVOJE UITELJICE? ____________________________________ 6. KOJA TI JE NAJDRAA BOJA? _______________________________________ 7. IMA LI KUNOG LJUBIMCA? _______________________________________ 8. JE LI KOCKA GEOMETRIJSKO TIJELO? _______________________________ 9. RIJEI SAMO PRVA DVA ZADATKA.

33

Nakon rjeavanja, veina uenika e najvjerojatnije zakljuiti da su napravili pogreku. S uenicima treba porazgovarati zato je dolo do pogreke i kako su je mogli sprijeiti. Najavit emo uenicima da e danas morati oslukivati tue i izraziti svoje miljenje na drugaiji nain. Uenici nakon dobivenih uputa nee smjeti priati. GLAVNI DIO Uenici imaju zadatak u tiini, bez izgovaranja ijedne rijei sloiti sliku. Slika ima 17 dijelova (1 vei koji e uitelj odmah staviti na stol i 16 malih koji e biti podijeljeni uenicima). Kako izrezati sliku: UITELJ STAVLJA NA STOL

ili UITELJ STAVLJA NA STOL

ili UITELJ STAVLJA NA STOL Svatko e u skupini dobiti 4 sliice koje su dio slike. Uenici e slagati sliku tako to e svatko smjeti staviti svoju sliicu tek kada na njega doe red i jedino ako se ona nadovezuje na sliku koja je na stolu. Znai 1. Uitelj na stol stavi dio slike (taj dio je vei od dijelova koje imaju uenici). 2. Uitelj uenicima podijeli dijelove slike (kao puzzle). 3. Uenici jedan po jedan (u krug) smiju staviti 1 sliicu jedino ako se ona nadovezuje na sliku koja je na stolumoe se dogoditi da netko nee staviti u jednom krugu sliicu jer se njegova sliica nadovezuje na sliicu koju e tek staviti neki od uenika njegove skupine. Uenicima e biti prilino teko utiti, bit e nestrpljivi, nee im biti jasno to uiniti ako ne uoavaju gdje pripadaju njihove sliice. Za to vrijeme, uitelj ih mora poticati, umirivati, pomoi onima koji se ne snalaze, ali i pustiti da si uenici meusobno pomau (naravno bez govora).

34

Kada uenici sloe slike, uitelj/ica e provjeriti jesu li dobro izvrili zadatak i rei im da sada smiju udahnuti i opustiti se izdahom na usta uz isputanje glasa AAAAaaaa kao olakanje. S uenicima treba prokomentirati kako su se osjeali i je li im bilo teko utjeti. Moe im se ukazati i na tekoe s kojima se susreu nijeme osobe. Bitno je da uenici odgovore na pitanje jesu li mogli izvriti zadatak i bez govora (posebno bez glasnog govora). Potrebno im je ukazati i na to da smo ponekad preglasni i da drugima ne damo da dou do rijei. Ova vjeba pomae uenicima tako da svatko u miru izvri svoj zadatak kako bi cijela skupina izvrila zadatak. ZAVRNI DIO Iako im je bilo teko, uenici e sigurno rado ponoviti vjebu pa se mogu zamijeniti za sliice izmeu skupina i ponoviti igru. Dugaak jezik kratka karijera. Najbolja upotreba rijei je utnja. utnja je zlato.

35

6.4. GRUPNA POVEZANOST 7. Grupna povezanost - Tema: Davanje imena skupini i izrada znaka skupine Cilj: jaati povezanost uenika koji ine skupinu kroz povjerenje i osjeaj pripadnosti Pribor: za svaku skupinu bijeli kartonski krug promjera 20 cm te za svakog uenika bijeli kartonski krug promjera 6 cm Prijedlog broja uenika: 6 UVODNI DIO Na poetku sata e se odigrati Igra povjerenja. Uitelj/uiteljicaica e prozvati 6 uenika (jednu skupinu). Odabrat e jednog uenika, po mogunosti mravijeg i spretnog. Taj uenik e stati u krug koji tvore ostalih 5 uenika i uitelj. Ostali uenici i uitelj su vrsto zbijeni s rukama ispred tijela, a odabrani uenik se mora opustiti i stajati na mjestu tako da ga se gura s jedne strane na drugu (njie). Uenici i uitelj moraju biti oprezni da odabranog uenika njeno doekaju na rukama i lagano ga gurnu prema ostalim uenicima. Nakon nekog vremena, u krug moe stati neki drugi uenik. Igra se treba odigrati sa svakom skupinom. Ako se potuju pravila, igra stvara ugodu, kod uenika potie povjerenje i osjeaj njihanja. GLAVNI DIO Uenici e se smjestiti negdje u razredu gdje im je ugodno i dogovoriti ime koje e dati skupini. Oko imena se moraju sloiti svi lanovi skupine. Moraju paziti da ime skupine bude takvo da ga mogu nacrtati. Znak skupine e nacrtati na izrezani krug promjera 20 cm, a potom e svaki uenik u skupini dobiti svoj krug promjera 6 cm na koji e nacrtati isti znak. Uenici e svoj znak staviti na majice pa treba na svakom krugu npr. probuiti 2 rupe kroz koje e proi igla sigurnosnica. ZAVRNI DIO Uenici e prezentirati ime i znak svoje skupine. Treba ih nagraditi pljeskom. Znak skupine e nalijepiti na zajedniki plakat na kojemu e biti znakovi svih skupina. Uenici trebaju neko vrijeme raditi u istim skupinama kako bi razvili povjerenje i osjeaj pripadanja. Gdje je sloga, tu je pobjeda.

36

8. Grupna povezanost - Tema: Ske i slogan skupine Cilj: jo vie uvrstiti povezanost uenika u skupini Pribor: klupko vune Prijedlog broja uenika: 6 (isti uenici) UVODNI DIO Sat e zapoeti izradom mree prijateljstva. Mrea prijateljstva je igra u kojoj na poetku uitelj moe drati poetak niti klupka vune, nekom ueniku e uputiti lijepu elju za taj dan i, drei nit, baciti klupko. Uitelj i taj uenik e biti povezani s niti. Uenik, do kojega je dolo klupko, treba uhvatiti nit i nekom drugom ueniku zaeljeti lijepu misao te mu, drei nit, baciti klupko. Igra se igra tako dugo dok svi uenici ne uhvate nit i zaele drugima eljuposljednji uenik bi klupko i lijepu elju trebao uputiti uitelju koji je zapoeo igru. Uenicima se kae da su ispleli mreu prijateljstva koja ih sve povezuje. Uitelj e zbog ugodnog razrednog ozraja u krugu s uenicima otpjevati pjesmu Kad si sretan. Po zavretku pjesme uenike treba pitati je li ovu pjesmu bolje pjevati i sluati sam ili s drugima. Uenici bi trebali rei da se bolje osjeaju kada je pjevaju zajedno i kada sluaju da ju pjeva mnogo uenika. Prisjetit emo uenike da smo proli put sloili skupine koje su dobile svoje ime i svoj znak. Moe se ponoviti koje su skupine formirane prema znakovima koji su i dalje na panou. Na ovom satu e se te iste skupine jo vie povezati tako to e napisati slogan i napraviti ske svoje skupine. GLAVNI DIO Ske i slogan se uenicima moe pribliiti poput reklame koja nekoga reklamira. Za primjer se moe uzeti neka, djeci bliska, poznata reklama koja u razliitim izvedbama koristi isti slogan (npr. reklama za omekiva: Silan misrisan izvor istoe,). Uenicima objanjavamo da je slogan neka reenica ili izraz koji nam govori neto o njihovoj skupini. Bitno je da slogan bude jasan, kratak i pokae snagu skupine. Svoj slogan e uenici ukomponirati u ske. Ske im se moe usporediti s kratkim igrokazom, pjesmom i sl. Uenici e ukratko odglumiti neto vezano za ime skupine, a u to moraju ukljuiti i svoj slogan. ZAVRNI DIO Uenici e u skupinama prezentirati ske (a time i slogan) svoje skupine. Svaku prezentaciju treba nagraditi pljeskom. Ispod znaka svake skupine (koji su na prolom satu stavili na pano) treba napisati slogan skupine. Pravim je prijateljima sve zajedniko. Na muci se poznaju junaci.

37

6. 5. POTICANJE AKTIVNOSTI 9. Poticanje aktivnosti - Tema: To smo mi Cilj: pojaati povezanost uenika u skupini te ih poticati na suradnju Pribor: za svaku skupinu 2 papira s ljudskim likom (obris ovjeka), papir s pitanjima za svakog uenika Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Uitelj/uiteljicaica treba odabrati jednog uenika i pitati ga kako mu je ime jer ga je zaboravio/zaboravilala. Na poetku sata uitelj/uiteljica moe neobvezno razgovarati s uenicima. Moe ih pitati kako su, jesu li negdje bili proteklog vikenda, kako im je u koli, imaju li nekakvih problema,prilikom ispitivanja neka svakog uenika oslovi imenom kada mu daje rije (Reci, Ivice. to ti misli, Anja?) Tijekom razgovora uitelj/uiteljica treba pokuati isprovocirati odabranog uenika tako to e ga prozvati nekoliko puta, ali svaki put ga treba pitati kako mu je ime jer se toboe ne sjea (Reci mi, ti, ako se ono zove!, to misli ti, joooj, kako ti je ono ime?) Ponekad se treba praviti da ga ne uje pa ga potaknuti da ime kae glasnije, pa jo glasnije, pa pitati uenike uju li to taj uenik kaeneka kae jo glasnije Nakon to uenik bude dovoljno isprovociran, uitelj/uiteljica treba ublaiti situaciju i rei da se naravno sjea njegovog imena, ali da ga/ju zanima kako se on (odabrani uenik/uenica) osjeao za vrijeme provokacije. Je li mogao kontrolirati ljutnju i je li u redu da se netko tako ponaa. Uenika se moe pitati to je htio uiniti da se situacija zavri. Bitno je potaknuti uenika da kae u kojem dijelu tijela je osjeao ljutnju, bi li ju mogao obojati (pridodati joj neku boju). GLAVNI DIO Potiemo sve uenike da se ugodno smjeste na svoja mjesta i posluaju priu u kojoj im priamo nekakv dogaaj koji ih treba razljutiti. Npr. neka si zamisle da su pisali kontrolni rad iz matematike te da im je uitelj/uiteljica podijelila minuse na zadacima koje su tono rijeili te su zbog toga dobili niu ocjenu. Uitelj/uiteljica uope nije htjela pogledati i priznati da je pogrijeila te im je u imenik upisala ocjenu koju ne zasluuju. Uenici moraju razmisliti kako se osjeaju (ljuti su). Neka zamisle u kojem dijelu tijela osjeaju tu ljutnju. U skupinama trebaju dogovoriti jednu boju kojom e zajedniki predstaviti ljutnju i na ljudskom liku na papiru dogovorenom bojom neka oboje dio tijela gdje svaki od njih osjea ljutnju. Nakon toga se ponovno trebaju smjestiti u svoje stolce i posluati priu u kojoj ih je npr. baka nagovorila da joj ispune listi lota (jer slabo vidi) te da im je dozvolila da upiu brojeve koje ele. Nakon izvlaenja dobitnih brojeva baka ihje izvijestila da je dobila milijun kuna i da e polovicu dati njima jer su joj pomogli. Uenike pitamo kako bi se osjeali i u kojemu dijelu tijela osjeaju sreu i zadovoljstvo. Potaknut emo ih da u skupinama odrede boju kojom bi obojali sreu koju osjeaju u sebi. Na nacrtanom ljudskom liku e obojati onaj dio tijela u kojemu je svaki uenik skupine osjeao sreu i zadovoljstvo. Sve radove treba izvjesiti na pano na plakatu na kojemu se jasno vidi gdje uenici osjeaju ljutnju i kojom bojom bi je izrazili te gdje osjeaju sreu i zadovoljstvo te kojom bojom bi ih izrazili.

38

ZAVRNI DIO Na kraju sata e uenici rijeiti zadatke 1.ZADNJI PUT SAM OSJEAO/OSJEALA SREU I ZADOVOLJSTVO KADA SAM _______________________________________________________________ 2. VESELI ME KADA _________________________________________________ 3. DRUGE USREIM KADA ___________________________________________ Prijatelje stvara srea, a nesrea provjerava. Mudrost je pomonik srei. Veseo ovjek je kao sunce. Kud god ide, osvjetljava.

39

10. Poticanje aktivnosti - Tema: Prvi pljesak Cilj: potaknuti samopouzdanje uenika pljeskom i pohvalom ostalih uenika Pribor: isti papiri za svakog uenika, diplome s imenom svakog uenika i praznom crtom na koju treba drugi uenik napisati u koju se svrhu dodjeljuje Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Na poetku sata uenici uei u krugu igraju igru Prvi pljesak. Uitelj uenicima objanjava igru. Igra se igra tako da uitelj npr. kae: Molim prvi pljesak za u sve uenike koji imaju plave majice. U tom trenutku svi koji imaju plave majice moraju ustati i nakloniti se, a ostali uenici im moraju pljeskati. Igra je uenicima posebno draga ako se sjetimo njihovih posebnosti, npr. netko moda igra hokej i bit e mu drago ako se spomene ba njegov sport ili npr. netko ima brata po imenu Tibor pa se trai pljesak za uenike koji imaju brata Tibora i sl. Igra se mora igrati toliko dugo dok svaki uenik ne zaslui svoj pljesakne smije se dogoditi da se neki uenik nije ustao, tj. da mu se nije pljeskalo. GLAVNI DIO Uenici odlaze na svoja mjesta, u skupine. Na mjestu moraju svi na papiru napisati svoje ime. Potom e za svaku osobu zajedniki napisati nekoliko stvari koje ta osoba radi dobro. Kada zavre s poslom njihove papire proslijeujemo ostalim skupinama gdje e im uenici zajedniki napisati jo neke njihove dobre osobine (za svakog uenika). ZAVRNI DIO Uenici itaju to su im drugi uenici napisali i pritom im se pljee. Uitelj/ica dijeli diplome s imenom svakog uenika (nitko ne smije dobiti svoju) na koju uenici moraju svom prijatelju iz razreda napisati zato dobiva diplomumora se sjetiti dobrih stvari koje su itali o sebi. Diploma koju dodjeljuju Uitelj/ica i uenici 1. a razreda Maji Maji, zbog

40

6. 6. SOCIJALNO UENJE 11. Socijalno uenje - Tema: Zajedno smo jai Cilj: nauiti traiti i izrei informaciju, poticati suradnju Pribor: 2 poveza za oi, dijagrami za svaku skupinu, krug Prijedlog broja uenika: 3 UVODNI DIO Uenici trebaju uvjebati raditi u skupinama, nije lako donijeti zajedniku odluku meu osobama gdje su miljenja razliita, ali je najbitnije ostvariti cilj koji je pred nama. Za poetak e uenici odigrati igru u kojoj uitelj proziva dva uenika i na oi im stavlja povez. Uenici stoje jedan nasuprot drugoga s meusobno naslonjenim dlanovima. Na znak uitelja/uiteljice koji daje upute: PLJESAK! - uenici se pljesnu o ruke (jedan drugoga), OKRET! - okrenu se oko sebe, POKRET! - naprave tri koraka kamo ele i STOP! uenici stanu. Uenici si postavljaju pitanja: Gdje si?, Tu sam.- moraju se oslukivati i pronai, stati u prvotni poloaj i pljesnutiostali uenici to poprate pljeskom. Igra se moe odigrati jo jednom ili dvaput i nakon toga s uenicima porazgovarati o tome je li im bilo teko samo oslukivati drugoga, kako bi im bilo lake,.. GLAVNI DIO Uenici e dobiti zadatak stati u trojke s uenicima koje najmanje poznaju, o kojima znaju najmanje informacija, s kim se najmanje drue. Svaka trojka e dobiti dijagrame u koje e morati pronai slinosti i razliitosti s ostalim uenicima iz skupine. Svaki krug pripada jednom ueniku. U sredinji dio (koji pripada svim krugovima, tj. uenicima) upisuju to im je zajedniko, a tamo gdje se preklapaju samo dva kruga upisuju to je zajedniko toj dvojici uenika iji su to krugovi. U dio koji se ne preklapa upisuju se posebnosti uenika iji je to krug.

41

Svaki uenik e morati predstaviti jednog uenika iz svoje skupine, prvo e priati o njegovim posebnostima, a potom o slinostima koje ima s njim. Nakon prezentacije uenika je potrebno nagraditi pljeskom. Kada se izredaju svi uenici u skupini i sve skupine, dijagrami se stavljaju na pano i proitat e se za svaku skupinu to je zajedniko za sva tri uenika. ZAVRNI DIO Uenike e se pitati jesu li primijetili neto to je slino moda svima ili veini uenika u razredu i to e se upisati u poseban krug koji e se staviti u sredinji dio plakata. Na plakatu moe biti i naslov: U neemu smo slini, u neemu razliiti, ali SVI JEDNAKO VRIJEDIMO! Rijeka se upoznaje plivanjem, a ovjek razgovorom. Zajedno smo jai.

42

12. Socijalno uenje - Tema: Djeja prava i obveze Cilj: upoznati se s osnovnim djejim pravima Pribor: pobrkane rijei u reenici o djejim pravima (onoliko reenica koliko je skupina), traka na koju se lijepi reenica, papiri A6 formata na koje uenici crtaju (2 puta vie nego to je uenika) Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Uenici e posluati priu i razmisliti koja su ponaanja u njoj u redu, a koja nisu. Bio jednom djeak Marko. ivio je u malom primorskom gradiu s roditeljima. Imao je veselo djetinjstvo. Puno je vremena provodio s roditeljima, zajedno su putovali, istraivali prirodu i veselili se svakom danu. Marko je iao u drugi razred i bio odlian uenik. Jednoga dana roditelji su morali na mjesec dana otii izvan Hrvatske, a Marko je ostao kod roaka kako ne bi izostajao iz kole. U novoj obitelji teta i tetak nisu toliko vremena provodili sa svojom djecom pa mu je bilo neobino kada se morao nauiti buditi sam na zvuk budilice, kada nije uo priu za laku no i kada je dane provodio osamljen jer ni sestrina Mira nije marila za njega, a brati Mate je kipio od ljubomore. Mira je samo razmiljala o svojim haljinama, a Mate je traio svaku priliku da se posvaa ili potue s Markom. Jednom je Marko zaradio i amar, ali to nije nikome rekao. Zbog tetine uurbanosti dogodilo se nekoliko puta da je ostao i bez doruka, a da je bio i prisiljen nauiti podgrijavati jueranji ruak. Teko je provodio tih mjesec dana. Hrabrili su ga majin osmijeh i tatin zagrljaj kojih se neprestano prisjeao. No prije povratka roditelja nije ni oka sklopio od nestrpljenja da ih vidi i zagrli. Uenike treba pitati mogu li zamisliti Markov susret s roditeljima, je li u prii bilo osoba koje su se neprimjereno ponaale, to su radile te osobe, ima li neto da osobe nisu radile, a trebale su?...koje su obveze odraslih, koje su obveze djece, Uitelj/uiteljica e uenicima najaviti da e danas nauiti neto o djejim pravima, ali i o djejim obvezama. GLAVNI DIO Svaka skupina e dobiti papirie na kojma su pobrkane rijei od kojih moraju sloiti pravilnu reenicu koja govori o djejim pravima. Kada sloe reenicu, moraju je zalijepiti na traku i proitati te o njoj porazgovarati (to ona znai, na to se to odnosi) te e u skladu s tim svako dijete nacrtati crte vezan uz tu reenicu. Sve skupine e proitati svoju reenicu i pojasniti crtee koje su nacrtali. Reenice i crtei (ispod njih) se stavljaju na vidno mjesto u razredu. Kada svi radovi budu izvjeeni, potrebno je izvesti zakljuak (uopavanje).

43

DJEJA PRAVA DIJETE IMA PRAVO NA LJUBAV I NJEGU. SVA SU DJECA JEDNAKA. DIJETE IMA PRAVO NA PRIMJERENU ZDRAVU HRANU. DIJETE IMA PRAVO DA IDE U KOLU DIJETE IMA PRAVO NA PRIMJERENU ZDRAVSTVENU ZATITU. DIJETE IMA PRAVO NA IGRU. DIJETE NE SMIJE BITI ZLOSTAVLJANO. DIJETE SE MOE DRUITI S KIM HOE.

ZAVRNI DIO Uenicima moramo naglasiti da osim prava imaju i svoje obveze pa neka u skupinama porazgovaraju o obvezama koje moraju izvravati. Nakon nekog vremena uenici e izvijestiti to su dogovorili, a uitelj e na poseban plakat zapisati obveze uenika. Uenici e nacrtati i neke od svojih obveza kojima e se uokviriti plakat. Nasmij se sa mnogo dobrote i malo, malo gorine; oprosti ivotu i svijetu to nisu savreni.

44

13. Socijalno uenje - Tema: Razvijanje ekoloke svijesti (2 sata) Cilj: poticati suradniko uenje i razvijati ekoloku svijest (korelacija ili integracija sa satom prirode i drutva) Pribor: uveani pisani materijali za skupine, pitanja za skupine, papiri A2 formata za svaku skupinu, pitanja za kviz Prijedlog broja uenika: 5 UVODNI DIO S uenicima treba obii kolsko dvorite i bliu okolicu kole. Potrebno je uoiti izgled okolia (je li naruen, ime, to ovjeku pomae da se smee ukloni s ulice,.). Na ulicama se nalaze i posebni spremnici (svaki u svojoj boji) treba ih detektirati, istraiti to se u njega odlae i kamo to odlazi i zato. Uenici trebaju zakljuiti da ljudi moraju biti svjesni da na okoli nije odlagalite smea, nego da za to postoje posebna mjesta te da svi mi moramo brinuti o zatiti prirode i ouvanju prirodnina. GLAVNI DIO Uenici sjede u skupinama i svaka skupina dobiva papir s tekstom koji nas pouava to moemo uiniti za zatitu prirode i uredniji okoli. Skupine e dobro proitati tekst, odgovoriti na pitanja o njemu i pripremiti se za prezentaciju nauenog ostalim skupinama. Kada pripreme prezentaciju, tuem i vodenim bojama e napraviti eko-plakat s jasnom porukom (tie se njihovog teksta). Tekstovi mogu biti: STAKLO Jesi li znao? da se staklo reciklira: prvo se lomi u male komadie, a zatim se melje i mijesi u novo staklo ljudi su proizvodili staklo prije vie od 5000 godina recikliranje tedi energiju (jedna reciklirana boca utedi toliko energije da arulja moe biti upaljena 4 sata) to moe uiniti? kupuj boce uz kauciju (one se mogu u duan vratiti najee do 50 puta i biti ponovno uporabljene) boce za jednokratnu upotrebu treba odlagati u spremnik za staro staklo odvij poklopce, epove, etikete mogu ostati na njima

45

BEZ LIMENKI Jesi li znao? kako se reciklira aluminij: limenke i aluminijske kutije hrane za ivotinje, aluminijska folija...prevoze se u tvornicu, prvo se usitnjavaju, potom melju, to brano se rastali u debele ipke ipke se sve vie stanjuju u aluminijski lim i prodaju tvornicama za izradu limenki aluminij se opet moe samljeti za izradu novih limenki iz limenke koju danas pije, moda e piti ponovno za 20 godina recikliranjem 1 limenke, radit e televizor oko 3 sata to moe uiniti? kada slijedei put bude s prijateljima kupovao sok iz limenki, radije kupite veu koliinu soka u staklenoj boci uz kauciju aluminij moe skupljati kao i staklo, prepoznat e ga po tome to nije magnetian limenke isperi da odbije mrave i potom baci u odgovarajui spremnik ne zaboravi skupljati i aluminijsku foliju kada skupi vie kilograma limenki, moe ih prodati trgovini za otkup otpada

DARIVANJE Igraku s kojom se vie ne eli igrati, radije daj nekome, umjesto da je baci! Time ne titi samo prirodu. Sigurno e i nekoga razveseliti! Jesi li znao? ako svoje stvari daje drugome, stvorit e manje otpada i sauvati vie vrijednih sirovina pojedine kole su postavile tandove za razmjenu, gdje se mogu mijenjati stare igrake i knjige neke organizacije, npr. Crveni kri, sakupljaju stare stvari i dijele ih drugima

46

KUPITI DANAS - IGRATI SE SUTRA Igraka ne dolazi jednostavno iz duana. Izraena je od tvari koje vadimo iz zemlje. Kada se pokvari, a i mora kupiti novu, ne stvara samo novu koliinu otpada, ve troi rudna blaga. to mogu uiniti djeca? Ne kupovati igrake? Naravno da ne. Ali mogu kupovati igrake koje dugo traju!!! Jesi li znao? igrake koje dugo traju ne mora stalno nadomjetati novima to moe uiniti? kad ode u prodavaonicu s igrakama, ispitaj koliko je ta igraka vrsta i kupi dugotrajniju

RASKO PAKIRANJA Vie od polovine svih plastinih materijala koje kupujemo ili bacamo je ambalaa. to se dogaa s njom kada je bacimo? Plastika e leati uokolo jo vie stotina godina!!! Je li ti palo na pamet da s predmetom koji si kupio mora platiti i ambalau? Podere ambalau i baci je u smee....IPAK...morao si je platiti. Kada je ambalaa plastina, onda je izraena od najveeg zemaljskog blaga - NAFTE. Nafta lei u zemlji ve milijunima godina. Moda je nekad bila dinosaur, jer je nastala iz ostataka prapovijesnih ivotinja. Naftu vie ne moemo dobiti natrag! Jesi li znao? svake godine troimo toliko jednokratne plastine ambalae za mlijeko da bi s njom mogli izgraditi novi Kineski zid to moe uiniti? moe kupovati stvari ija se ambalaa moe reciklirati - najbolje je kupovati stvari koje nisu uope zapakirane kupite jaja u kartonskoj kutiji, a ne u kutiji od stiropora...kartonsku kutiju koristi kada opet ode na trnicu ZAVRNI DIO Uenici prezentiraju svoje zakljuke i radove te ostalim uenicima postavljaju pitanja na koja su i oni sami dali odgovore. Uitelj moe organizirati i kviz. Priroda je prava arobnica. Sve se vraa, sve se plaa.

47

14. Socijalno uenje - Tema: Bonton Cilj: poticati uenike na suradnju i pristojno ponaanje Pribor: upute za uenike, po izboru Bonton (Zvonimir Balog) Prijedlog broja uenika: 4 UVODNI DIO Raupan/raupana uitelj/uiteljiica ulazi u razred i kae: Dobro vee. Odlazi do svog radnog mjesta i baca svoje stvari na pod. Pita deurne uenike tko nedostaje i pritom kihne, a da ne stavi ruku na usta. Dok upisuje sat u dnevnik, pravi se da aka ui. Uenici e ju udno gledati, a vjerojatno se i smijati. Nakon ovog kratkog uvoda uitelj/uiteljicaica moe pitati uenike zato ju udno gledaju i zato se smiju te u kojemu sluaju ona ne bi bila udna i smijena. Uitelj/uiteljicaica upoznaje uenike s pojmom bonton i kae da je bonton knjiga s pravilima lijepog ponaanja. Uenike se moe pitati to oni smatraju pod pristojnim ponaanjem, a to pod nepristojnim. Najavljuje se da e danas uenici pokazati to je to pristojno, a to nepristojno ponaanje. GLAVNI DIO Uenici rade u skupinama. Svaka skupina mora izmisliti i izvesti dva igrokaza u kojima e prvo pokazati nepristojno, a potom pristojno ponaanje (po bontonu). Nakon svake izvedbe treba pitati uenike to nije bilo u redu, odnosno to se po bontonu treba initi u odreenoj situaciji. Primjeri rada u skupinama: 1. DOLAZAK U KOLSKU KNJINICU 2. PONAANJE TIJEKOM JELA 3. PONAANJE POD ODMOROM 4. ULAZAK U RAZRED TIJEKOM KANJENJA NA NASTAVU 5. PONAANJE U DUANU 6. PONAANJE NA ULICI Po zavretku svih skupina, izvodi se zakljuak o bontonu u pojedinim situacijama. Pravila lijepog ponaanja se zapisuju na plakat s naslovom Razredni bonton. ZAVRNI DIO Uenici u skupinama pokuavaju smisliti jo neka dodatna pravila lijepog ponaanja koja e zapisati u razredni bonton. Odijelo ne ini ovjeka.

48

7. RAZVOJ SAMOSTALNOSTI I SAMOPOUZDANJA UENIKA 7. 1. Detekcija stupnja samostalnosti Veina bi djece trebala doi u prvi razred s dosta razvijenom svijesti o sebi. Dijete bi trebalo prihvaati svoje djeje odgovornosti i trebalo bi biti sposobno kontrolirati ponaanje. Intenzitet te razvijenosti uvjetuje razlike meu prvaima. Ve u prvim danima nastave uitelj e prepoznati koliki je stupanj samopouzdanja kod veine uenika. Nekoliko pokazatelja samopouzdanog uenika: vjeruje kako moe uiti, misliti, odluivati i rjeavati postavljene probleme, uvjeren je da u razredu, odnosno koli ima pravo biti zadovoljan, sretan, uspjean i siguran i da ima pravo stei prijatelje i pozornost uitelja. Prepoznali ste temeljne funkcije kole. Kroz njih emo razvijati socijalne vjetine i elementarne zadae odgoja.

Uporan je.. Podnosi kritiku i neuspjeh.

Prihvaa odgovornost.

SAMOPOUZDAN UENIK Kreativan je. Radoznao je.

Zna se kontrolirati.

Nije agresivan.

49

Pretjerano je stidljiv. U pravilu postie slabiji uspjeh u koli. Boji se novih situacija.

esto zavidi i ljubomorno reagira na druge uenike.

NESAMOSTALAN UENIK esto nastupa agresivno.

Ponekad je perfekcinonist.

Loe reagira na neuspjeh i lako odustaje.

50

7.2.

TIPOVI SAMOPOUZDANJA

Dva su tipa samopouzdanja: unutarnje samopouzdanje (samopotovanje) i vanjsko samopouzdanje. Unutarnje se odnosi na osjeaje samovrijednosti, zadovoljstva samim sobom, poznavanje sebe, odreivanje jasnih ciljeva u ivotu te optimistino gledanje na svijet. To su uenici ve utemeljili ( ili nisu) usvojim obiteljima. Vanjsko samopouzdanje odnosi se na doivljaj uspjeha, suoavanje s neuspjehom i razvijanje socijalnih vjetina. Na razvoj tog samopouzdanja uvelike utjee kola, odnosno programi u koli. Doivljaj uspjeha uenik e stei pri izricanju onoga to je uspjeno napravio na kraju nastavnog dana, tjedna ili mjeseca. Izricat e to smatra svojim najveim uspjehom, kako je do njega doao, to je sve trebao poduzeti i niz drugih objanjenja koje e ueniku potvrditi njegovu vanost. Vano je znati se nositi s neuspjehom. to bi moglo uzrokovati potekoe pri rjeavanje zadataka? Kako bi se to moglo izbjei? Ovdje e nam od presudnog znaaja biti razvijanje socijalnih vjetina i to vjebanjem: sluanja, razgovora, privlaenja panje, naina traenja pomoi, rada po dogovorenim uputama, igranja raznih igara u kojima moraju potivati pravila, provoenja suradnikog uenja (rad u paru, timu, provoenjem nastavnih projekata i sl.). 7.3. IMBENICI SAMOPOUZDANJA Ako se vratimo na definiranje samopouzdanja onda se nuno namee zakljuak da ono veinom ovisi o odnosima u obitelji. Je li obitelj s oba roditelja ili samo s jednim? Kakav je meusoban odnos roditelja? Jesu li odgovornosti djece u obitelji jasno odreene i djetetu provedive? Postoje pokazatelji koji jasno oslikavaju nisko samopouzdanje kod uenika. To je pretjerana kontrola ili nedostatna kontrole.

51

Autoritativni roditelji mogu se ogledati u: - stidljivom, povuenom ueniku, - ueniku koji pokazuje poremeaje u odnosu s drugom djecom, - ueniku koji je ili prerevan ili je ravnoduan prema svladavanju kolskog gradiva, - ueniku koji na nove situacije reagira plaho i bojaljivo, - ueniku koji na nastavnikove dobronamjerne ispravke reagira uznemirenou, koji se boji pogreaka i neuspjeha, koje ne reagira na ponizenja jer je na njih navikunto, - uenik koji se uvijek trudi ugoditi drugima ili uenik kojeg esto boli trbuh i ima munine ili druge specifine boli. Popustljivi roditelji ogledaju se u ueniku koji: - ima este provale bijesa, - se neprestano hvali i samoistie, - kasni na poetak aktivnosti, - nije spreman na zatraenu suradnju, - neprestano trai pozitivnu potvrdu za sve to radi te stalno eli znati je li voljeno, ne priznaje svoje pogreke nego ih prenosti na druge uenike, - je destruktivan prema svojoj i tuoj imovini te je vrlo nemaran prema obavljanju kolskih obveza. Takvi uenici imaju potrekoe u prihvaanju prijekora, ili reagiraju apatijom ili izbjegavanjem ili pak kompenzacijom. Primjer:Ivana sam ukorila. On na prijekor reagira povlaenjem u sebe i ne eli niti pokuati ispraviti stvar jer se boji da e eventualnim ponovnim neuspjehom doivjeti ponienje i odbacivanje.

52

Upozorenje! Zamislite koliko vam uenika na prvi pogled djeluje tupo, nezainteresirano ili lijeno. Razmislite, ne krije li se iza te maske nesirugan i nesamostalan uenik? Upravo zbog svega navedenog potrebno je sistematski raditi na razvijanju i jaanju samopouzdanja uenika kako bi oni mogli napredovati najbolje to mogu. Nasuprot nezainteresiranosti postoji perfekcija. Takav uenik u stalnom je strahu od neuspjeha, naporno radi kako bi smanjio mogunost neuspjeha, lako e propustiti druenje i igru i naporno e uiti ali u uenju nee biti uitka! Za njega je problem identiteta povezan s ponaanjem pa ako se to pitanje ne rijei taj e uenik postati trajno nesigurna, perfekcionist koji je pretjerano marljiv. Roditelji su tu kljuna karika. Oni su ti koji e kao prvi djetetovi uitelji usaditi u dijete kako sjeme samopouzdanja tako i sjeme nesigurnosti ako ne pripaze i ne osvijeste tu potrebu. Ponekad roditelji ne izgovore glasno svoja oekivanja, svoje elje ali to vrlo zorno pokau gestom, izrazom lica, ponaanjem i vlastitim djelima. Roditelji su model za koji djeca vjeruju da je savren i uvijek u pravu. Oponaaju svoje roditelje i postaju poput njih. Osobito je opasno kada se roditelji ponaaju prezatitniki. Tada djeca automatski ne ulau velik napor u rjeavanje problema, osjeaju da im roditelji ne vjeruju, postaju ovisni o njima i kriza se produbljuje. Primjer: Majina mama uvijek posuuje knjige za lektiru u knjinici. Opravdava se time to je mali broj knjiga pa treba istraiti i po nekoliko Gradskih knjinica da bi knjiga pronala, a to Maja ne moe sama. Mama obavezno zaboravlja kolsku knjinicu i dogovor na prvom roditeljskom sastanku vezanom za lektire i raspored po razrednim odjelima upravo u koslkoj knjinici kako bi sva djeca mogla doi do lektirnih naslova. Tako Majina mama postie kontrolu od posuivanja do itanja i povrata knjige u knjinicu. Obavezno predlae Maji kako da napie lektiru pa ona esto u dnevniku ima zapisan kratki sadraj za koji se nikada nismo dogovorili da e se pisati. Tako je dijete izloeno pritisku, nesigurno je i ubrzo e to prihvatiti kao neto posve normalo. Ono stjee dojam da ne moe nita bez roditelja. Postaju ovisni o njima a samopozdanje pada ispod nule. Nestaje prirodna radoznalost za uenje pa takve uenike od poetka kolovanja treba hrabriti da ulau vlastiti trud u rjeavanje problema te da je samostalan put do rjeenja,ponekad, vaniji od rezultata. Uitelj u suvremenoj koli ne bavi se samo prenoenjem znanja i razvijanjem vjetina potrebnih za usvajanje istog ve se bave i emocionalno-socijalnim voenjem, posebno problemima u ponaanju.

53

Primjer: Pero buno ulazi u razred, gura i udara sve oko sebe i mora biti prvi. Nedostaju mu lape, nema opremu za tjelesni. Prvi sjeda u klupu, odmah stavlja noge na preku stola, izbjegava uiteljev pogled, dovikuje Ivanu koji je na drugoj strani uionice. Za vrijeme nastave zanemaruje uiteljeve zahtjeve, okree se, upadicama pokuava zabaviti ostale u razredu, ljulja se na stolcu, gura klupu, ustaje, ee razredom, brblja, podie klupu koljenima, zajedljivo se odnosi prema drugima, nema domau zadau. Ne preuzima odgovornost za rad u svojoj grupi, ispisuje papirie i baca ih po uionici. Nerijetko uzima tue stvari pa ih sakriva ili unitava. Reagira provalama bijesa. Na kraju nastave mora biti prvi izvan uionice, ponovno gura sve oko sebe, udara ih i na uiteljevu molbu za mirnim svrstavanjem u red ne osvre se i pravi se da ne primjeuje uitelja. Kada nije na nastavi, za vrijeme odmora ili izvan nastave nasilan je prema drugoj djeci, tri i divlja po hodniku, ara po invetaru kole a esto neto i ukrade. Rjeenje: uitelji i Perini roditelji moraju otkriti uzroke takvog ponaanja. Uzroci mogu biti u razlikama pri pruanju temeljih ivotnih umjea i osobno znanje roditelja o odgoju djece do polaska u kolu. Dijete je do polaska u kolu ve stekao odreenu sliku o sebi. Ulaskom u sustav pred dijete se postavljaju zadatci koji mogu poljuljati njegovo samopotovanje i samopouzdanje. Od uitelja uenik oekuje bezuvjetnu ljubav kakvu ima od roditelja. Kao nove osobe u svome ivotu nesigurni uenici nas promatraju i vrednuju svaku nau gestu, pogled, pokret i izraz lica pa si to deifriraju kao nau poruku njihovoj vrijednosti i posebnosti. Meusobni odnosi roditelja izravno se reflektiraju na djetetovo samopouzdanje. Mnogi roditelji niti ne razmiljaju o tome da potaknu samopouzdanje svoga djeteta, drugi pak pretjeruju. Kako bi dijete nadograivalo svoje samopouzdanje vrlo je vano da mi uiteji u to ukljuimo roditelje pa da zajedniki pronaemo najbolju strategiju za svakog uenika. Uitelj je vana karika u razvoju uenikova samopouzdanja pa valja razmisliti o ovome: Uitelj koji u komunikaciji sa svojim uenicima vie, ne zove ih njihovim imenima ve izmilja nova ili im se obraa bez imenovanja, - koji nareuje i dominira, prestrogo sudi, - prezahtjevan je, cinian u ophoenju, - sarkastian kako bi odrao kontrolu, - ako ismijava i javno kritizira, - zove uenike lijeninama i glupanima, - ne slua ih, - usporeuje ih, - kanjava svaku pogreku bez analize, - nedosljedan je, - nikada ne kae molim, hvala, izvoli ili oprosti, - ne pomae kada ga uenik zamoli za pomo, - nestrpljiv je s uenicima kojima treba vie vremena, onda je teta nemjerljiva, a za uenikovo samopouzdanje je pogubna. Uitelj koji se ne prirpema za svoj rad s uenicima, nikada ne uspjeva dovriti zapoeto, prelazi s teme na temu bez obzira jesu li svi uenici razumjeli i usvojili, nastavu ini zamornom i nezanimljivom, zanemaruje osnovna pravila struke, omalovaava metodiku. Takav uitelj nepovratno teti osobnosti svakoga uenika.

54

7.4. Uitelj i roditelji kao tim Roditelji i uitelj moraju funkcionirati kao tim. Tada e ueniku donijeti uspjeh i zadovoljstvo podii mu samopouzdanje. Ako uspijemo sa svakim roditeljem ostvariti iskren, poten, partnerski odnos proet meusobnim povjerenjem te ako zajedniki promiljamo o najboljim nainima za rjeavanjem problema i ako u komunikaciji uvijek krenemo s naglaavanjem dobrih postignua a zavrimo s prijedlozima kako poboljati slabosti u uenju i vladanju i ako uspijemo s roditeljima postii odnos u kojem e svaka strana preuzeti svoje odgovornosti tada smo na odlinom putu da se na uenik razvije u pozitivnu linost, odlinog samopouzdanja. Provoenjem nastave na dobrim temeljima metodike i struke te stvaranjem razrednog kurikuluma na osnovi kolskog, odnosno nacionalnog, sat razrednog odjela ili sat razrednika bit e zapravo sat koji nikada nee imati posebno rezervirano vrijeme ve e se proimati sa svim predmetima i nastavnim temama i sluit e nam kao odlian pokazatelj naeg rada u odnosu na razvoj socijalnih i svih drugh vjetina kojima emo svoje uenike razviti u zainteresirane i motivirane mlade ljude koji e biti spremni napredovati, pokazujui interes za osjeaje i stajalita drugih. Nekoliko prijedloga igara, vjebi i postupaka koji mogu pripomoi poticanju, razvoju i usavravanju samostalnosti kod uenika. Predlaem da ih koristite kao samostalne teme za Satove razrednog odjela ili kao dijelove nastavnih sati svih predmeta. PRIMJER SRETNI STOLAC Ovaj primjer bismo mogli odraditi kao cjelovit Sat razrednog odjela ili kao dio integriranog dana kroz teme likovne i glazbene kulture. Potreba materijal: 1 stolac boje za drvo na bazi vode (nekodljive za djecu, brzo se sue i lako skidaju s koe i odjee), kistovi, gumene rukavice, interesantne fotografije, stare novine i krpice. U razredu organizirati nabavku stolca. To moete uz pomo roditelja, domara ili ve kako ste snalaljivi. Bilo bi dodatno zanimljivo da je stolac interesantnog oblika (naravno, pazite da je siguran jer na njemu e djeca rado sjediti ili ga koristiti u svojim aktivnostima), Postavimo stolac u sredinu razrednog kruga. Razgvaramo o njemu. Kakav je, to bi on sada mogao misliti o nama, to bi mogao rei, kako se osjea, to bi elio? Ovaj e razgovor pomoi da se djeca uvedu i oslobode za aktivnosti koje slijede. Najavit emo da je ovaj stolac od danas na SRETNI STOLAC i da emo se mi njime sluiti uvijek kada nam treba srea. Pitajmo djecu a kada to treba uenik sreu? Kada dijete treba sreu u koli? Stolac bismo mogli malo urediti. Imamo kist, boje, razne fotografije. Dok ja ureujem radno mjesto gdje emo bojati stolac vi odaberite misli koje ete staviti na njega bojom. Ako netko eli zalijepiti fotografiju sada je trenutak da je izabere iz mnotva pripremljenih fotografija. Treba nekoliko puta ponoiti da e to biti SRETAN STOLAC pa neka i slike budu takve. Uenici e bojati stolac kako god ele. Boje koje su priprmljene su ive i vedre. Mogu otiskivati dlanove (imaju gumene rukavice na rukama). Nakon to je stolac obojan mogu na njega zalijepiti fotografije oni uenici koji su ih odabrali.

55

Na kraju sata pospremit e zajedniki uionicu, postaviti stolac na mjesto na kojem e ubudue stajati i dogovoriti kako e se njime sluiti. PRIMJERI U KOJIMA SRETNI STOLAC ODLINO SLUI 1. elim neto rei, posluajte me, 2. Imam novu(kada god imaju neki novi predmet i ele ga pokazati drugima), 3. Dogodilo mi se.(kada moraju s nama podijeliti neku novost iz ivota izvan kole), 4. Naljutilo me (kada ih neto naljuti SRETNI STOLAC pomae rijeiti problem), 5. Posluajte me nauio/la sam novu pjesmu (ili organiziramo HIT tjedna kada e pjevati, oni koji to ele, omiljenu pjesmu uz pomo sigurnosti SRETNOG STOLCA), 6. itam glasno, 7. Trebam SRETNI STOLAC kada mi ne ide pisanje nekog slova ili slabije raunam.. Mogunosti su nebrojene. Samo mata, uiteljevo razumijevanje i svjesnost injenice da su oni uenici prvog razreda. Jo uvijek prie jako vole! PRIMJER OGLEDALCE, OGLEDALCE Uenici dobro poznaju bajku o Snjeguljici. Tamo su upoznali i arobno ogledalo. Sada to arobno ogledalo stoji na SRETNOM STOLCU u sredini razrednog kruga. Doeka ih na ulasku u uionicu i najavljujemo igru Ogledalce, ogledalce koga ti vidi? Uenici e se izmjenjivati na sretnom stolcu i gledajui sebe u ogledalu opisivati se, sve to vide ali tako kao da opisuju sliku. U ovoj igri uenici e uvjebavati koncentraciju (moraju se gledati u oi),vjebat e izraavanja a ujedno e i priati o sebi pred ostalima u razredu. PRIMJER IJI SU OVO DLANOVI? Pribor: gips, voda, plastine kutijice, djeje ulje Za ovaj sat bilo bi odlino kada bismo imali razredne pomagae-roditelje koji bi nam pomogli u pripremanju gips mase, podjele mase u plastine kutijice koje su uenici donijeli od kue. Kutijice moraju biti veliine djejeg dlana. Uenicima priamo priu o tragovima koje su ostavile brojene ivotinje u prolosti. Oni e se zasigurno sjetiti pria i slika o dinosaurusima i raznim drugim ivotinjama, pa e se sigurno netko od njih sjetiti i kakve su oni tragove ostavili u prirodi po kojima ih mi danas prouavamo i prepoznajemo. Najaviti da emo i mi danas napraviti svoje tragove za povijest. Svaki e uenik pritisnuti svoj dlan u gipsanu masu u plastinoj posudi koju su donijeli. U gipsu bi trebao ostali trag dlana. Dlanove treba namazati uljem kako bi se lake sljubili s gipsom a isto tako i maknuli dlan. Pripazite da djeca pritisnu dlanove u trenutku kada se gips pone lagano stezati. Zbog sloenosti ove zadae i broja uenika u reazrednom odjelu, trebalo bi angairati roditelje-pomagae. Kada se otisci osue uenici e priati o njima. to sve vide u njemu, kakve su crte, ostisci prstia, to sve skrivaju Odista s tim moete dalje uda raditi u svim nastavnim podrujima. PRIMJER DOAO JE KLAUN Za ovaj primjer potrebno je klaunovsko odijelo i obua, a ako imate roditelja ili nekog drugog suradnika koji e doi u razred odjeven kao klaun, jo bolje. Klaun e nasmijati uenike, opustiti ih i zatim s njima razgovarati (naravno na SRETNOM STOLCU). Tko si? to si? Od kuda ti tako plava kosa? A prasti nosi? Divne su ti pjege, gdje si ih nabavio? .. Ponovno su mogunosti nebrojene, atmosfera oputena, djeca i sigurna i nesigurna rado e odgovarati na klaunova pitanja.

56

PRIMJER OVAKO TE ZOVEM KAD SAM. Materijal i pribor: dvije platnene vree, kartonii, flomasteri u bojama, platnene trake Ovaj primjer odlian je u trenutcima kada su djeca ljutita, uvrijeena, neraspoloena, nesigurna ili kad osjetimo da je potreban odmor. Objasnimo kao se esto dogodi da nas ljudi osim naim vlastitim imenom nazovu i drugaije. Neka djeca nabroje kako ih zovu tate, mame, djedovi, bake, braau raznim prilikama veselim, runim, tunim, nervoznim bez obzira jesu li to lijepa ili runa imena. Bit e to prilika za upoznavanje s obiteljskim navikama i ivotom. U jednu vreu stavljat emo lijepa imena a u drugu runa. (Uitelj zapisuje velikim tiskanim ili ovisno o vremenu u kojem se izvodi primjer, imena koje uenici izgovaraju. Uenici e nakon to izgovore kako iz zovu rei i kakvo je to njima ime lijepo ili runo. Prema tome svrstat e to ime u vreu.) Na kraju igre vree emo zavezati i spremiti. Kasnije, tijekom godine, vree moemo vaditi, kombinitrati u nastavi hrvatskoga jezika, u raznim situacijama kada je uenik ljutit, nezadovoljan, loe volje, a eli se raspoloiti uzet e veselu vreu s lijepim imenima i poigrati se s karticama. PRIMJER POZNATI FOTOGRAF Materijal i pribor: stari fotografski aparat (ili aparati), razne marame, kape, alovi i nakit, sportske majice, lopte i slino U ovom primjeru s djecom emo raditi na glumljenju uloga. Rei emo da nam trebaju etiri (ili ve po dogovoru) fotografa koji e odglumiti poznate fotografe koji dolaze u na razred u potrazi za manekenima. Uenici e odabrati rekvizit koji ele i prirpemiti se za fotografiranje. Zauzimat e poze u kojima e pokazivati najbolje osobine lika kojeg glume-poziraju. Izvodit e vesele, tune, zabrinute, pospane, bolesne, umorne..face. PRIMJER MOJA RUKA JE TVOJA RUKA Materijal i pribor: vei komad papira, flomasteri Uenici e odabrati partnera/partnericu za rad u paru i zajedniki sjesti na jedan od papira koje smo porazmjestili po uionici. Zadatak je da uenici zajedno uhvate flomaster i ponu crtati crte ali tako da ne smiju razgovarati nego se moraju pokuati na neki drugi nain dogovoriti o tome to e i kako crtati. Vrijeme crtanja neka bude dogovoreno (bez obzira to jo nemaju tono poimanje o proteku vemena od npr. 10 minuta dobro ih je upoznavati i navikavati na izvoenje zadatka u zadanom vremenu, prirodno to djeca znaju, ovako emo pripomoi lakem osvjetavanju znanja). Po isteku vremena razgovarat emo o tome kako je bilo crtati, tko je bio jai i kako je bio jai u svojoj ideji, kome je bilo ugodno a kome nije izato. to im se svidjelo u ovom druenju a to nije i sl PRIMJER PALAC GORE, DOLJE! S uenicima dogovorimo znakove kojima e izraziti svoje osjeaje na kraju ili za vrijeme trajanja izvoenja nekog zadatka (bez obzira o kojem se predmetu ili obliku rada radilo).Uenici mogu na pitanje: Kako ste se osjeali dok ste radili na ovom zadatku?, podii palac u zrak kao izraz zadovoljstva, palac dolje kao izraz nezadovoljstva ili palac u vodoravnom poloaju kao izraz niti dobro-niti loe. Isto tako mogu izraditi kartonie sa poznatim Smile oblicima, pa na nae pitanje Kako su se osjeali, oni e podii sliicu na tapiu. Tako moemo brzo dobiti povratnu informaciju o tome kako je uspjeno bilo ono to smo radili, kako se djeca osjeaju, tko esto die tuna lica ili palac dolje i sl. pa moemo i na taj nain utjecati na djetetovo samopouzdanje ako na vrijeme uoimo problem.

57

PRIMJER S GINOL LUTKAMA Materijal i pribor: vei broj ginol lutki Poznata je igra glumljenja uloga pomou lutki. Strunjaci kau da tako nesigurna djeca najbolje funkcioniraju. Ove lutke moemo koristiti na bezbroj naina i to na svakom nastavnom satu. Nesigurnija djeca e pomou lutki lake razgovarti, jaat e svoje samopouzdanje a ostali uenici neka ih ohrabre pljeskom i odobravanjem. PRIMJER RAZREDNI SPOMENAR Materijal i pribor: biljenica, olovka Na dogovoreno mjestu u uionici postavit emo razredni spomenar. U njega e uenici upisivati /crtati kada osjete potrebu za biljeenjem razrednih ili osobnih zanimljivosti.Mogu o zapisima razgovarati, mogu ih komentirati a mogu zamoliti i drugog uenika da ih nadopuni (npr. uenik koji po njegovom miljenju lijepo crta moe mu pomoi dovriti stranicu). Uenici e vjebati meusobnu komunikaciju, vlastitu angairanost u razrednom odjelu a ujedno e dobiti brzu povratnu informaciju ouspjehu svoje angairanosti.

58

I na kraju.. Vjerujemo da smo vas potaknule u osmiljavanju novih i osvjeavanju starih primjera. Vjerujemo i da bismo zajedniki mogli napraviti tisue odlinih stranica iz ivljenog ivota uenika u razrednom kolektivu. Ako je tome tako, ako smo vas uspjele potai na razmiljanje, ako zajedniki dijelimo elje i ideale dobrog hrvatskog uiteljstva, onda ovaj na prirunik ima tisuu autora, a nai uenici vedru budunost sigurnog i samostalnog mladog ovjeka. Hvala! Ivana i Karmen

59