2020-04-10 08:52:28

Knjige i in(f)o u doba korone 3

 

Lijepi pozdrav svima, pred predstojeći Uskrs i blagdanske dane odmora, trenutke predaha od silnih stresova i poneke glavobolje od online nastave i virtualne komunikacije, i to baš sada, kada se sva priroda budi, u rano toplo proljeće. Nadam se da većina vas ima osunčano, prozračno i uz to dovoljno prostrano dvorište. Jer, neki nemaju ni balkon za popodnevnu zanimaciju i tako nužnu tjelesnu rekreaciju.

 

Pa, krenimo lagano prema Danu planeta Zemlje i predstojećoj Virtualnoj noći knjige. I… ostanimo doma. Čitajmo! O svijetu koji se mijenja i naočigled ruši pred našim očima, samo mi toga još nismo dovoljno svjesni i samo pasivno promatramo osluškujući najnovije vijesti i zabavljajući se uvijek sve novijim čudesnim inovacijama tehnokomunikacije.

Jer, sve na svijetu je prolazno. Samo mijena je vječna. (Vidi: 1. Heraklit, grčki filozof ; 2. budizam, religija)

Sve, baš sve upućuje na neminovnost promjena.

O neminovnosti promjena promišljali su filozofi, sociolozi, psiholozi, književnici,… a u posljednje je vrijeme kao imperativ izriču / ističu aktivisti i ekolozi, skrećući nam pozornost na činjenicu da se svijet koji poznajemo drastično mijenja pod utjecajem klimatskih promjena i sve većeg iskorištavanja prirodnih resursa planeta Zemlje. Bliži li se neminovni sumrak tehnološke i tehnokratske civilizacije, na koju smo se navikli i s kojom smo se konformistički sljubili? Na Antarktiku su zabilježene najviše temperature otkad je mjerenja, u Zagrebu sa sjetom se prisjećamo hladnijih zima i snježnih radosti, dok razorni požari nošeni orkanskim vjetrom pustoše naše obale, priobalje i zaleđe. Znanstvenici svakim danom upozoravaju o novim biljnim i životinjskim vrstama koje nestaju ili im prijeti izumiranje. Dok većina odraslih pasivno osluškuje i, gotovo, nezainteresirano iz prikrajka promatra, oni mlađi, koji sve bolje vide i osjećaju, pokreću promjene. Ne želeći živjeti u svijetu u kojem su zatečeni sve bolje se organiziraju i, vođeni zdravom pameću i svježim idejama, preuzimaju vodeće uloge svjetskoga pokreta za zaštitu okoliša.

„U dramatičnim promjenama koje danas uočavamo zrcali se naš vlastiti lik. Umni čovjek, 'homo sapiens', domislio se brojnim čudesima, pišući zadivljujuću povijest naše civilizacije. Istovremeno, u velikoj je mjeri izgubio doticaj s prirodom, a gubeći tu povezanost, osiromašio se za doticaj sa samim sobom. Polako, ali sustavno, na planetu je trebao surađivati, a ne s njime bespoštedno gospodariti. Čovjek je upao u vlastitu zamku.“ (Vidi: 1. Pismo poglavice Seattlea ; 2. J.J. Rousseau, fran. pisac )

Očito, knjiga se i sama našla na popisu ugroženih vrsta, pred naletom nove tehnologije, tehnoloških inovacija i novih oblika komunikacije. Unatoč sve većoj otuđenosti, usprkos sve većim mogućnostima kreiranja vlastitoga slobodnog vremena, sve manje imamo vremena za sebe, za užitak čitanja i tako slatkog čitalačkog nemira, s kojim bolje spoznajemo sebe i svijet koji nas okružuje. Pročišćujući misli i obogaćujući radost življenja.

Svi vi, koji ne čitate, jadni, ne znate što propuštate.

KNJIGE KOJE SU OBLIKOVALE SVIJET

Neke knjige imaju tako silnu moć da snagom riječi mijenjaju i oblikuju svijet, mijenjajući, pritom, i samu ljudsku svijest. U pojedinačnoj i kolektivnoj svijesti te knjige zauzimaju važno, istaknuto mjesto. One su, gledano kroz kulturnu povijest svijeta, postale i ostale opipljive mjere za vrijednost, mjera za svima prihvatljive društvene norme, za vješto oblikovanje u idealne forme, za sveopće napredne i pozitivne ljudske vrednote, promičući najuzvišenije ljudske težnje. Nečesto su, snažnom intuicijom, nagovještavale buduće sudbonosne povijesne događaje, prethodile korjenitim promjenama u društvu i mijenjale uspostavljene društvene odnose, utjecala na ponašanje, modu, društveni ukus, mijenjale umjetničke stilove i epohe, omogućavala značajna povijesna otkrića, poticala razvoj znanosti i ljudskih prava… Ponekada, tolikom silinom, da bi oslobađale ljude od bremena nepravdi i nametnutih im društvenih stega i konvencija.

Svaki je odabir subjektivan: izmjenjuju se vladari i potlačeni na vlasti, propadaju drevne civilizacije na vrhuncu moći ili kada dosegnu svoj zenit, izmjenjuju se i naslovi knjiga koje kroz povijesnu mijenu nadahnjuju ljude i mijenjaju svijet. No, neke knjige su vazda zelene, vječne. Za te knjige se može reći da mijenjaju /ispisuju povijest i, pritom, oblikuju svije(s)t.

Jer, na početku bješe riječ…

Ponizno vaš,

knjižničar Željko K.


Srednja škola Bedekovčina