2018-12-16 09:16:54

Odlazak u kazalište / na izložbe

 

 

U četvrtak, 20. prosinca, cijela škola odlazi organizirano u Zagreb pogledati predstave u Gavelli i Kerempuhu te kasnije obići izložbe u Umjetničkom i Meštrovićevom paviljonu, Muzeju grada Zagreba i Arheološkom muzeju.

Prije polaska održat će se dva sata nastave po posebnom rasporedu od 7.20 do 9.00. U 9,00 sati je smještanje u autobuse i polazak.

Razred sat učionica 2. sat učionica 1.a SRO 22 Povijest 22 1.b SRO dvorana Hrvatski jezik 10 1.c TZK dvorana SRO 21 1.d SRO 21 Hrvatski jezik 15 1.e Tehnologija keramike radionica Tehnologija keramike radionica 1.G SRO 21 Geografija 12 1.Ma Biologija 2 Matematika 4 1.Mb Matematika 4 TZK dvorana 1.P Geografija polj. škola Matematika polj. škola 2.G Nacrtna geometrija 8 Nacrtna geometrija 8 2.Ma Povijest 15 Latinski jezik 7 2.Mb Latinski jezik 7 Biologija 2 2.P Motori i traktori poljoprivredna škola Motori i traktori poljoprivredna škola 2.a Poznavanje nacrta 13 Poznavanje nacrta 13 2.b Hrvatski jezik 17 Politika i gospodarstvo 17 2.c Politika i gospodarstvo 9 SRO 21 2.d Hrvatski jezik 10 SRO 9 3.a Hrvatski jezik 12 SRO dvorana 3.b Računalstvo 20 Računalstvo 20 3.c Hrvatski jezik 11 SRO dvorana 3.G Arhitektonske konstrukcije 18 Arhitektonske konstrukcije 18 3.Ma Biokemija 5 Biokemija 5 3.Mb Kineziterapija 1 SRO 1 3.P Matematika poljo. škola Hrvatski jezik poljo. škola 4.G Hrvatski jezik 19 Hrvatski jezik 19 4.Ma Soc. i zdr. zakon. i pr. aspekti skrbi 23 Soc. i zdr. zakon. i pr. aspekti skrbi 23 4.Mb Fizikalna terapija kabinet SRO kabinet  4.P Vinarstvo poljo. škola Uzgoj ljekovitog i začinskog bilja poljo. škola 5.Ma C grupa - Metodika zdravstvenog odgoja kab. kir. njege C grupa - Metodika zdravstvenog odgoja kab. kir. njege A grupa - Zdr. njega majke kab. zdr. dijete A grupa - Zdr. njega majke kab. zdr. dijete B grupa - Zdr. njega u kući B grupa - Zdr. njega u kući

Nakon dolaska u Zagreb, 1. i 2. razredi odlaze u Gradsko dramsko kazalište Gavella, Frankopanska 10, a 3., 4. i 5. razred odlaze u Satiričko kazalište Kerempuh, Prolaz Fadila Hadžića 3.

Elling (Kerempuh)

Elling Simona Benta dramska je adaptacija istoimenih poznatih romana, tetralogije norveškog pisca Ingvara Ambjornsena, prema čijim je djelima snimljen i film 2001. godine, nominiran za Oscara za najbolji strani film. U režiji mladog i perspektivnog redatelja Hrvoja Korbara, Elling se postavlja na scenu Kerempuha, a ova duhovita, dirljiva, beketovski pomaknuta priča o tandemu društvenih autsajdera, osjetljivom i labilnom Ellingu i njegovu, posve oprečnom, djetinjastom i seksualno ugroženom prijatelju Kjellu, koji se nakon zajedničkog boravka u mentalnoj ustanovi suočavaju s izazovima stvarnoga života, podsjećaju nas na sve marginalce, neprilagođene, luzere u borbi s vjetrenjačama – ne samo u naizgled idiličnoj skandinavskoj zemlji, nego i ovdje, kod nas, u nama samima. Uz suptilan crni humor kojim se oživljava tragika svakodnevice, Elling je prepoznatljiva, bliska i humana drama kojom se otvara aktualno pitanje – (ne)prilagođavanja okolini.

Predstava traje do 12:40.

Kako je počeo rat na mom otoku (Gavella)

Komedija Kako je počeo rat na mom otoku, nastala prema hit filmu Ive i Vinka Brešana iz 1996. godine. U kazališnoj verziji redatelj Dražen Ferenčina postavlja na scenu malomišćansku sredinu s njezinim redikulima, bodibilderima, ljubavnicom i klapom, međutim ide korak dalje i uz pomoć dramaturginje Željke Udovičić djelomično intervenira u scenarij i tako postiže odmak od filmskog hita. Pomahnitali major JNA Aleksa još uvijek živi u jedinstvenoj Jugoslaviji, mladiće koji su se zatekli na odsluženju vojnog roka u njegovoj kasarni ne želi pustiti kućama, a svima prijeti da će u zrak dići skladište eksploziva. Domaće stanovništvo, sve odreda pitomi i dragi ljudi, Aleksu doživljavaju kao svoga jer je oženjen curom iz mista, njihovom Lucom, pa na sve načine pokušavaju uvjeriti majora da se preda. Kako im to ne polazi za rukom, postavili su i pozornicu na kojoj danonoćno izvode šaljivo tugaljivi glazbeno-scenski program, sve ne bi li rat na otoku završio, prije nego li zapravo počne.

Gavellin glumac Janko Rakoš utjelovio je poluludog majora JNA Aleksu Milosavljevića, koji ne odustaje od koncepta jedinstvene Jugoslavije i brani 'svoju' kasarnu, dok Boris Svrtan igra povjesničara umjetnosti i oca Blaža Gajskog i kasnije lažnog pukovnika JNA Konstatinovića. Šibenski glumci Jakov Bilić kao Roko Papak i Franka Klarić kao Lucija Milosavljević, koja izgovara legendarnu rečenicu o paštašuti, uvjerljivo su utjelovili svoje likove, iskazavši strast i prirodnost. Zabavan i duhovit također je bio Nenad Cvetko kao Murko Munita. Zanimljivu minijaturu donio je Šibenčanin Ivan Grčić kao šutljivi vojnik Albanac s Kosova, dok se Igor Kovač kao Martin, koji se pretvara da je slovenski vojnik, pokazao u novom svjetlu.

Predstava traje do 12:30.

Nakon predstava razredi odlaze u obilazak izložbi prema donjem rasporedu.

Raspored obilaska izložbe u Muzeju grada Zagreba, 20. prosinca 2018.

Razred Vrijeme obilaska Slobodno vrijeme 1.b od 13,15 (u 13,05 biti pred muzejom)

 

    nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka

 

 

1.c 1.a od 13,30 (u 13,20 biti pred muzejom) 1.d 1.e 1.G od 13,45 (u 13,35 biti pred muzejom) 1.Ma 1.Mb od 14,00 (u 13,50 biti pred muzejom) 1.P

Stalni postav Muzeja grada Zagreba portretira grad u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga, povijesnoga i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnoga i svakodnevnoga. 

Pokazuju prapovijesno naselje sagrađeno u VII. st. pr. Kr., odnosno na početku halštatske kulture, starijeg željeznog doba, i kuću – radionicu iz razdoblja latenske kulture, mlađeg željeznog doba. Arheološkom kartom omogućujemo posjetitelju da se upozna s najvažnijim nalazištima i nalazima u gradu i njegovoj regiji. U postavu je, nadalje, naglašena specifičnost razvoja srednjovjekovnoga dvojnoga grada, odvojenost života i uprave crkvenoga Kaptola i slobodnoga kraljevskoga Gradeca, ali i njihovo međusobno ispreplitanje. U četrdeset i pet tema stvorena je slika grada u kojoj se na povijesno dokumentiran način nižu karakteristične teme i događaji koji stvaraju sliku o gradu i njegovu kulturno-povijesnom razvitku.



Rekonstruiran je život velikaša u Zagrebu na primjeru poznatih obitelji Oršić i Rauch; zatim trgovački život u gradskom Podgrađu na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće, pa doba Hrvatskog narodnog preporoda u Zagrebu s istaknutim osobama i događajima koji karakteriziraju to razdoblje, koje završava s banom Jelačićem i njegovim upečatljivim portretom u natprirodnoj veličini.

Rekonstruirali su i dućane i izloge u Ilici, te stvorili ugođaj svakodnevnog života te najvažnije trgovačke ulice potkraj XIX. stoljeća, iz koje se otvara pogled na prostornu maketu Donjega grada, kojom su ukazali na vrijednosti trećega središta urbanoga Zagreba.

Istaknuli smo urbanistički program tzv.“Zelene potkove” s maketama najvažnijih objekata koji su podignuti s nacrta Zagreba intarziranog na podu dvorane, a koji su stvorili tipični ugođaj utemeljiteljskog razdoblja (Gründerzeit) potkraj XIX. stoljeća.

Dvadeseto stoljeće prikazuju u osnovnim naznakama, interpretirajući najvažnije događaje koji su obilježili ovo burno razdoblje, od internacionalnog stila zagrebačke moderne arhitekture do života u Zagrebu tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te straha i neizvjesnosti koju je grad proživljavao u svibnju 1945. g.

Promjena strukture stanovništva i ekspanzija stanovništva u socijalističkom razdoblju stvaraju potrebu za širenjem grada i novim urbanističkim programom za Južni Zagreb, koji pokazujemo u maketi. Tu je i nezaobilazna Zagrebačka škola animiranog filma koja je Zagreb proslavila u svijetu.

Godine 1990. u Zagrebu je uspostavljen Hrvatski državni sabor neovisne i samostalne Republike Hrvatske. Usprkos ratnim okolnostima život velegrada se nastavlja, pa Zagreb slavi i 900-tu obljetnicu osnutka zagrebačke biskupije (1994), koju je okrunio posjet pape Ivana Pavla II Zagrebu.

Na izlasku u hodniku izloženo je mnoštvo plakata kojima žele još jednom upozoriti na život u gradu viđen kroz vizualne poruke, svojevrsni vremeplov zbivanja u XX. stoljeću.

Raspored obilaska izložbe u Umjetničkom paviljonu, 20. prosinca 2018.

Razred Vrijeme obilaska Slobodno vrijeme 2.G od 13,00 sati (u 12,50 biti pred Umjetničkim  paviljonom) nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka 2.Mb 2.Ma od 13,30 sati (u 13,20 biti pred Umjetničkim  paviljonom) nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka 3.P 4.P od 14,00 sati (u 13,50 biti pred Umjetničkim paviljonom) nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka 2.P 3.b od 14,30 sati (u 14,20 biti pred Umjetničkim  paviljonom) nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka 3.G

Umjetnički paviljon u Zagrebu najstarija je likovna institucija u jugoistočnoj Europi, koja već 120 godina kontinuirano priređuje izložbe! Galerija je osnovana 1898. godine tako da ove, 2018. godine, slavi svojih 120 godina postojanja i djelovanja. Inicijator osnutka Umjetničkog paviljona bio je slavni hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Upravo zbog toga Umjetnički paviljon ovu obljetnicu proslavlja velikom izložbom, posvećenom Vlahi Bukovcu i Alexanderu Cabanelu, važnome francuskom slikaru kod kojega je Bukovac u Parizu, na École des Beaux-Arts, studirao slikarstvo.

Na ovoj izložbi uz Bukovčeva djela izložena su i djela njegova pariškog profesora Alexandera Cabanela. Poznato je da je Bukovac u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela, te se želio upisati u njegovu klasu i kod njega studirati slikarstvo. Cabanel je u svojemu vremenu bio vrlo omiljen slikar pa je njegova klasa uvijek bila puna. Bukovac je, kao i većina studenata na École des Beaux-Arts, želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar nije mogao primiti tada dvadesettrogodišnjeg Bukovca jer je klasa bila popunjena. No, naš je slikar bio uporan te je sklopio dogovor s Cabanelom da će u zadanom roku naslikati jednu sliku pa ako se ona bude profesoru Cabanelu svidjela, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je sliku Ruka (Umjetnička galerija Dubrovnik), koja je oduševila profesora Cabanela te se Bukovac upisao na École des Beaux-Arts. Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevome likovnom obrazovanju te će izložba u Umjetničkom paviljonu objediniti učenika i učitelja i na taj način pružiti odgovor koliki je bio Cabanelov utjecaj na Bukovčevo stvaralaštvo.

Izložba objedinjuje više od 140 slika kroz koje su obuhvaćene sve faze slikarevog stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Bukovčeva djela su za izložbu posuđena kako iz hrvatskih tako i iz inozemnih muzeja, kao i iz hrvatskih i inozemnih privatnih zbirki. Na izložbi se, uz već poznate Bukovčeve slike, može vidjeti nekoliko novootkrivenih bisera među kojima se naročito svojom monumentalnošću i ljepotom ističe ulje na platnu iz 1886. godine, izuzetnih dimenzija (176×256 cm) –Putifarova žena. Riječ je o slici koja se nalazi u privatnoj kolekciji i ovom prigodom će po prvi put biti izlagana u Hrvatskoj! Ovo maestralno ulje na platnu nastalo je u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu. Slika je apsolutno otkriće i prvorazredna ekskluziva ove izložbe!

Raspored obilaska izložbe u Arheološkom muzeju, 20. prosinca 2018.

Razred Vrijeme obilaska Slobodno vrijeme 2.a od 13,10 (u 13,00 biti pred muzejom)     nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka     2.b 2.d 3.c od 14,10 (u 14,00 biti pred muzejom) 2.c 3.a

U svom stalnom postavu Arheološki muzej na 3. katu prikazuje Pretpovijesne i Egipatske zbirke, dok je na 2. katu stalni postav Antičke zbirke: Grčke vaze, spomenici grčke kolonizacije istočne obale Jadrana,  Rimska vojna oprema, Urbanizacija, Svakodnevni život, stalni postav Srednjovjekovne zbirke. U prizemlju je stalni postav Numizmatičke zbirke, a Arheološki park u dvorištu Muzeja prezentira zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba.

Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja. Širi izbor rimske kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je manjim dijelom u prizemlju muzejske zgrade, a većim dijelom na prostoru dvorišta-vrta Muzeja, pod trijemom i u slobodnom prostoru. Izloženi su odabrani kameni spomenici - miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i dr. - poglavito oni većih dimenzija i težine.

Raspored obilaska izložbe u Klovićevim dvorima, 20. prosinca 2018.

Razred Vrijeme obilaska Slobodno vrijeme 4.G od 13,15 (u 13,05 biti pred muzejom)       nakon izložbe slobodno vrijeme do povratka

 

 

4.Mb 3.Mb od 13,30 (u 13,20 biti pred muzejom) 4.Ma 4.Ma od 13,50 (u 13,40 biti pred muzejom) 3.Ma 5.Ma od 14,10 (u 14,00 biti pred muzejom)

Galerija Klovićevi dvori najveća je galerijska institucija u Hrvatskoj. Svojim širokim djelokrugom rada, kojim zahvaća umjetničke pojave i kulturološka zbivanja od pretpovijesti do suvremenosti, neprekidno u različitosti ponuđenih programa intrigira domaću i stranu publiku novim i drugačijim pogledima na povijesna i suvremena umjetnička zbivanja.

Galerija Klovićevi dvori smještena je u kompleksu bivšeg isusovačkog samostana čija je gradnja započela u 17. stoljeću. Aktualne su izložbe hrvatskih umjetnika Nikole Reisera, Vladimira Becića i ilustracije Zdenka Bašića po motivima iz Zlatarovog zlata.

Istovremeno se odvija i Advent u Klovićevim dvorima, kao jedna od najčarobnijih adventskih lokacija i poznat kao mjesto najbolje zabave u gradu, i ove sezone donosi bogat zabavni, koncertni, gastro i kulturni program. Uz sjajnu koncertnu postavu, po čemu je Advent u Klovićevim već tradicionalno prepoznat, ove sezone sve posjetitelje očekuje i nekoliko velikih noviteta. Tradicionalna „Najljepša Adventska fotografija“ s idiličnim pogledom na Zagrebačku katedralu koja je proteklih godina osvojila društvene mreže, ove sezone ima čak tri nove i zanimljive adventske kulise na Platou Gradec. Advent u Klovićevim dvorima pruža i nevjerojatno iskustvo i doživljaj Adventa kroz proširenu stvarnost. Za sve one koji maštaju o susretu s Djedom Božićnjakom, Advent u Klovićevim ispunjava želje. Uz pomoć mobilne aplikacije, posjetitelji će moći pratiti čarobnu atmosferu na platou Gradec, gdje će svakog dana imati priliku doživjeti nezaboravno iskustvo – slijetanje Djeda Božićnjaka u pratnji sobova sa dalekog Sjevera. Svatko tko se nađe na Adventu u Klovićevim dvorima u tom trenutku moći će zabilježiti svoju fotografiju ili video s Djedom Božićnjakom. A nakon čarolije koja na Advent u Klovićevim dolazi iz daleke Laponije, u samom atriju Klovićevih dvora sve posjetitelje čeka „Šećer na kraju“, slatka zona u kojoj će se nalaziti kućice čiji će čokoladni specijaliteti oduševiti sve ljubitelje slatkog.

Za sve što se nudi na Zagrebačkom adventu kliknite na sliku.

RASPORED PO AUTOBUSIMA:

autobus br. 1 – 2.G, 2.Ma, 2.Mb, 3.Mb autobus br. 2 – 2.P, 3.P, 4.P autobus br. 3 – 1.c, 2.c, 1.e, 3.c + ostali po popisu autobus br. 4 – 1.a, 1.b, 4.Mb autobus br. 5 – 3.Ma, 3.G, 4.G autobus br. 6 – 2.b, 2.d, 3.a + ostali po popisu autobus br. 7 – 2.a, 1.G + ostali po popisu autobus br. 8 – 3.b, 1.d + ostali po popisu autobus br. 9 – 5.Ma, 4.Ma autobus br. 10 – 1.Ma, 1.Mb, 1.P

​Izlazak i povratak za putnike u autobusima br. 1, 2, 3, 4 i 5 bit će na Mažuranićevom trgu. Za putnike u autobusima br. 6, 7, 8 , 9 i 10 izlazak i povratak je ispred Mimare.

Kod povratka svi trebaju biti na dogovorenom mjestu u 16,45 da što prije uđemo u autobuse i krenemo u 17,00 sati. 

 


Srednja škola Bedekovčina